Iz tiska

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

Iz tiska

Postaj by Gost on sri 4 oľu 2009 - 8:21

Zanimljiv članak u današnjem, 4.3.09., Novom listu.

pobuna: OGORČENJE NA BRODOVIMA ZBOG POREZNE REFORME I MAĆEHINSKOG ODNOSA DRŽAVE

Pomorci iz Hrvatske povlače 400 milijuna eura


Naša prebivališta ćemo fiktivno prijaviti u Crnoj Gori koja će sigurno široke ruke primiti i nas i naš novac, a Hrvatska će ostati bez ičega, oštra je to poruka tisuća hrvatskih pomoraca

Piše Zorana DELJANIN


Država nas pljačka i odnosi se prema nama maćehinski. Mi nismo građani sedmog reda i nećemo dopustiti da država na račun pomoraca puni rupe u proračunu i pokušava smanjiti recesiju. Hrvatski pomorci godišnje zarade 400 milijuna eura. Ukoliko se ne prestane s haračom, povući ćemo sav taj novac iz domaćih banaka i prebaciti ga u strane banke, a naša prebivališta ćemo fiktivno prijaviti u Crnoj Gori koja će sigurno široke ruke primiti i nas i naš novac, a Hrvatska će ostati bez ičega. Oštra je to poruka tisuća hrvatskih pomoraca ogorčenih poreznom reformom. Ministarstvo financija, naime, donijelo je pravilnik o oporezivanju pomoraca i to 17. prosinca prošle godine, samo dva tjedna prije početka podnošenja poreznih prijava za 2008. godinu kada su brojni pomorci bili na moru, a većina ih nije uspjela niti skupiti sve potrebne dokumente za predaju poreznih prijava. Novim poreznim sustavom »ogulit« će se svi pomorci koji u jednoj godini nisu imali 183 dana provedena na brodu, koliko je potrebno da budu oslobođeni poreza, a u to, negoduju, nisu uračunati i dani puta, bolovanja i obuke te će mnogi morati platiti desetke tisuća kuna poreza.

Portal www.pomorac.net.

Pomorci su protiv novog poreznog sustava ustali i ustavnom tužbom, a prvi put su zbili redove te su se uz Sindikat pomoraca Hrvatske grupirali i na internet portalu www.pomorac.net. Osnivač portala, pomorski strojar iz Šibenika, Adrijan Šuša, veli kako je na toj stranici registrirano 1.500 pomoraca. Žive rasprave koje danonoćno traju na tom novom virtualnom okupljalištu pomoraca urodile su i prvim konkretnim rezultatima te su pomorci objelodanili svoje zahtjeve prema državi, počeli povlačiti novac iz domaćih banaka, neki već i prijavili prebivališta u susjednim državama, a supruge pomoraca pokrenule su vlastitu akciju. Pomorci podsjećaju da ne rade u Hrvatskoj, polovicu radnog vijeka provode po svjetskim morima, zaposleni su mahom u stranim kompanijama od kojih dobivaju plaće, u Hrvatskoj nemaju ni zdravstveno ni mirovinsko osiguranje, ne mogu uživati ista prava kao ostali građani, ali se sada ta ista država koja ih ničim nije zaštitila, vele, sjetila da bi na njima mogla dobro zaraditi.
– Do sada država od pomoraca nije dobivala ništa. Mi se ne protivimo tome da uđemo u porezni sustav, ali na normalan način. Da je propisano da se uzme pet posto poreza za one koji nemaju 183 dana na brodu, još bi i shvatili. Ali ne. Oni pomorce deru sa 30 do 45 posto poreza. Odnosno, od naših 400 milijuna eura zarade godišnje država se namjerila na čak 150 milijuna eura. To nećemo dopustiti. Pa zamislite pomorce koji su mjesecima tukli more, nisu uspjeli ostvariti 183 dana na brodu i sada na, primjerice, od 50 tisuća eura godišnjeg prihoda moraju platiti 20 – 25 tisuća eura poreza. To je suludo.

Izborit ćemo se za svoj status

Već je krenula inicijativa dizanja novca. Zar naše vlasti i nadležne institucije ne misle da nas Crna Gora neće primiti široke ruke da kod njih ostavljamo svojih 400 milijuna eura godišnje. Možda im sada pojedinačni slučajevi ne izgledaju kao veliki problem, ali ako ostanu bez svog tog novca i kada ne budu mogli naplatiti ove poreze jer ćemo promijeniti prebivališta, morat će dobro razmisliti o tome hoće li i dalje haračiti pomorce – poručuje Adrijan Šuša. Veli kako neće skršenih ruku gledati kako ih državni aparat gazi te da imaju dovoljno snage i pameti da se izbore za svoj status. O odnosu države prema pomorcima, smatra, dovoljno pokazuje najnoviji pravilnih o oporezivanju, dok su, podsjeća, u Jugoslaviji imali čak i velike i male povlastice te su primjerice bili oslobođeni plaćanja poreza na uvoz automobila te inih dažbina.

Prosvjed na splitskoj Rivi

– Na portalu nas trenutno ima više od 1.500 i svaki dan smo u ekspanziji. Ustanovili smo da se sami možemo pokrenuti, organizirati i boriti. Zato upravo sada osnivamo i udrugu Pomorac.net kako bismo mogli kvalitetnije djelovati te ćemo 1. srpnja 2009. godine organizirati veliki prosvjed na splitskoj Rivi. To će biti mirni prosvjed na kojemu ćemo ustati protiv maćehinskog odnosa države prema nama. Pisat ćemo Vladi, ministrima i vršiti stalni pritisak svim raspoloživim sredstvima kako bi se ovakvo stanje promijenilo. Ako iz svega toga ne proiziđe ništa, mi ćemo postupiti kao sportaši, bit ćemo prijavljeni u drugim državama, otvorit ćemo off-shore račune i nećemo ništa dati Hrvatskoj. Sada im nudimo mogućnost da priznaju pogrešku i da je isprave. Ovim pokušavamo spasiti hrvatsko pomorstvo jer je sadašnji zakon protiv pomoraca i gura cijelu profesiju u propast. Ne samo najnovijim oporezivanjem već i svim ostalim, od zdravstvenog, mirovinskog sustava, do obrazovanja koje nas zakida u odnosu na kolege iz drugih tradicionalno pomorskih zemalja, jer svima bez više škole, makar imaju završenu srednju stručnu školu i usprkos radnom iskustvu potpuno onemogućava napredovanje.

Pismo Vladi bez odgovora

Umjesto da država stimulira ovu profesiju u koju ulazi sve manje mladih, blokiraju nas i sada ljudi sa 10 – 20 godina iskustva i staža po novome ne mogu biti na mjestu prvog strojara makine ili prvog oficira, dok u drugim državama mogu bez problema. Danas te sram reći da si pomorac, a prije je to bilo zanimanje koje se cijenilo – naglašava Šuša. Državnom vrhu i nadležnim institucijama hrvatski pomorci poručuju da u njihova obećanja više ne vjeruju. Potcrtavaju to činjenicom da su prije više od mjesec dana u Vladu poslali svoje prosvjedno pismo i zahtjeve, no odgovora do danas nisu dobili. Zato sada traže konkretne poteze nadležnih institucija i to odmah.
– Ako država hitno ne ukine ovaj pravilnik o oporezivanju i ne počne voditi računa o pomorstvu u cjelini ići ćemo u Bruxelles i tamo ćemo tražiti svoja prava. Sada se u Hrvatskoj provodi pljačka i cijela Europa i svijet će to vidjeti – najavljuju ogorčeni hrvatski pomorci okupljeni oko portala www.pomorac.net.

Brazzoduro: Protuzakoniti potez Šukera

Tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske, Predrag Brazzoduro, objavio je da je sindikat netom zatražio ocjenu ustavnosti novog poreznog sustava te vjeruje da će sporni pravilnik biti poništen.
– Pomorci su definitivno oštećeni, ali ne toliko zakonom koliko načinom primjene pravilnika koji je donesen sa zakašnjenjem. Ustav dopušta samo određenim zakonima da imaju retrogradnu primjenu, ali definitivno isključuje mogućnost da i pravilnici imaju retrogradnu primjenu kako je sada napravljeno. Time su debelo povrijeđena prava pomoraca. Ministar financija Ivan Šuker je sebi uzeo za pravo da protuzakonito proširi vlastite ovlasti i da ograniči prava pomoraca te pravilnikom krši postojeće zakonske odredbe. Ne dvojim da će Ustavni sud prihvatiti rješavanje naše tužbe i da će poništiti dijelove pravilnika. Ustavni sud će, sigurni smo, poništiti članke pravilnika gdje je ministar sebi dao za pravo da mijenja zakonske odredbe i dovest će do toga da 2008. godina bude nulta godina. Odnosno polazište u kojoj bi sve ovo što su pomorci prijavili bilo samo osnov za računanje broja dana te bi se u 2009. godini obračunavali porezi, a dani plovidbe mogli bi se nadopunjavati danima iz 2008. godine – kazao je Brazzoduro. Naglašava kako je internet portal na kojemu je registrirano oko 1.500 pomoraca dobrodošao jer je uvijek dobro da se ljudi, posebno mladi okupe i bore za svoja prava te podržava njihove akcije, a posebice prosvjed koji namjeravaju održati u špici sezone, 1. srpnja na splitskoj Rivi.
– Što ih je više to bolje. Takav način borbe moramo imati i zato podržavam prosvjed – rekao je Predrag Brazzoduro, tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske, uvjeren da će sporni Pravilnik o oporezivanju pomoraca pasti na Ustavnom sudu.

************************

Oko 30 posto pomoraca morat će platiti porez

Rok za predaju poreznih prijava je prošao, a iako nitko nema točne podatke, tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Predrag Brazzoduro procjenjuje da će oko 30 posto pomoraca ući u kategoriju platiša.
– To je oko 4.000 ljudi. To mogu reći na osnovu upita pomoraca, prijava koje smo popunjavali te podataka jednog našeg velikog brodara jer službenih informacija nema. Pomorci će prosječno morati platiti između pet i 15 tisuća kuna poreza. Ima onih koji će za porez morati dati od 40 do 60 tisuća kuna, ali imamo čak i primjer pomorca koji će morati platiti 125 tisuća kuna poreza – iznio je Brazzoduro.

Pravilnik kontra važećih zakona

Sindikat pomoraca Hrvatske Ustavnom sudu podnio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu sukladnosti Pravilnika o porezu na dohodak u dijelu koji se odnosi na oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi s Ustavom RH, Pomorskim zakonikom, Zakonom o porezu na dohodak te Općim poreznim zakonom. U zahtjevu SPH navodi da ministar financija nije ovlašten aktima koje donosi uređivati oporezivanje porezom na dohodak u smislu propisivanja uvjeta za primjenu zakona, već samo donositi provedbene propise kojima se omogućava implementacija zakona u praksi. Osobito, ministar financija nije ovlašten svojim propisima derogirati zakonske odredbe.
»Pomorski zakonik nedvojbeno propisuje da u odnosu na dane provedene na stručnoj izobrazbi u inozemstvu ne postoje ograničenja bilo kakve prirode, odnosno da se članu posade broda u međunarodnoj plovidbi priznaje cjelokupno vrijeme provedeno na stručnoj izobrazbi. Istovremeno u pravilniku je ministar financija nametnuo tri ograničenja te se priznaju samo dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu unutar razdoblja za koje je sklopljen ugovor o radu, broj dana proveden na stručnoj izobrazbi u inozemstvu dokazuje se potvrdom ustanove u kojoj je izobrazba obavljena, i priznaje se najviše 15 dana provedenih na stručnoj izobrazbi u inozemstvu u godini. Uz to u Pravilniku o porezu na dohodak propisana je retroaktivna primjena poreznog propisa, jer je pravilnik stupio na snagu jedva dva tjedna prije isteka poreznog razdoblja, a primjenjuje se na čitavo to porezno razdoblje. To jest, pravilnik je stupio na snagu 17. prosinca 2008. godine, a primjenjuje se na cijelu lanjsku godinu. Takva retroaktivna primjena poreznih propisa zabranjena je člancima Općeg poreznog zakona. S obzirom na izneseno Sindikat pomoraca Hrvatske predlaže da Ustavni sud pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonistosti i da, po provedenom postupku, predmetni akt poništi« – stoji u zahtjevu za ocjenu ustavnosti koji je podnio Sindikat pomoraca Hrvatske.

Ove godine većina neće imati 183 dana na brodu

Hrvatski pomorci naglašavaju da se u 183 dana provedena na brodu, koliko je potrebno da pomorci budu oslobođeni od plaćanja poreza, prvo moraju uračunati dani puta, bolovanja i obuke, a tek onda dani provedeni na brodu jer se samo oni mogu prenositi u drugu godinu. Upozoravaju da u protivnom većina pomoraca ove godine neće moći ostvariti 183 dana provedena na brodu zbog ritma odlaska na brod ali i recesije na pomorskom tržištu, a samim time neće biti oslobođeni plaćanja poreza.

Pred Vladom 13 zahtjeva

Oko 1.500 pomoraca okupljenih na portalu pomorac.net prema RH je uputilo 13 zahtjeva kojima traže:
1. poreznu olakšicu sa 400 kuna povisiti na 1.800 kuna po danu,
2. valutni tečaj se mora gledati i obračunavati na dan primitka plaće, a ne na dan predavanja porezne prijave,
3. za dokaz o primanjima uzimati individualni ugovor kojeg pomorac ima s matičnom firmom i to osnovicu plaće te platne liste. Bonusi i svi ostali dodaci se izostavljaju (to su osobne priznate naknade i nagrade svakog pojedinog pomorca i pravila poslovanja brodarskih kompanija na koja RH i njezini zakoni nemaju utjecaj),
4. računati dane putovanja od kuće do ukrcaja na brod te iskrcaja,
5. liječenje pomoraca priznaje se bez obzira kada je počelo, bez limitiranja i s mogućnošću prijenosa u iduću godinu kao višak dana iz prethodne godine,
6. skinuti limit s dana provedenih na specijaliziranim pomorskim tečajevima tijekom cijele godine, jer to su doškolovanja za našu pomorsku struku, koja su važna da zadržimo posao,
7. definirati izraze »nezaposleni pomorac« i »pomorac na godišnjem odmoru«, jer po sadašnjem zakonu dolazi u koliziju jedno s drugim i regulirati sva radna prava i prava nezaposlenih koja iz toga proizlaze kako i za ostale građane RH,
8. stope poreza na dohodak za pomorce smanjiti na jedinstvenu stopu od 5 posto jer mi svoj dohodak ne zarađujemo u RH i država bi trebala to uzeti u obzir i ovo shvatiti kao jednu povlasticu prema svojim građanima pomorcima te isto tako vratiti mogućnost povlastice za pomorce,
9. ukinuti prijavljivanje u lučke kapetanije u roku 10 dana. Taj rok treba biti fleksibilan do jednog mjeseca,
10. sve pomorske certifikate priznavati na temelju stečene navigacije i napredovanje u struci u skladu sa STCW konvencijom,
11. uvesti beneficirani radni staž za pomorce i starosni limit od 55 godina za umirovljenje,
12. reviziju stjecanja pomorskih zvanja na temelju STCW konvencije na pravednijoj osnovi i školovanje pomoraca, po uzoru na širu svjetsku praksu,
13. pomorske pripravnike (kadete palube, asistente stroja, asistente elektrike, asistente elektronike) osloboditi plaćanja poreza na dohodak i socijalno/mirovinskih plaćanja doprinosa i osloboditi plaćanja osnovnih pomorskih tečajeva u smislu stimuliranja zapošljavanja mladih ljudi koji žele postati pomorci. Ta plaćanja trebaju preuzeti na sebe ili nadležno ministarstvo kao subvenciju ili brodarska kompanija s kojom je pomorski pripravnik potpisao ugovor.

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Iz tiska

Postaj by Gost on pet 8 svi 2009 - 9:58

Današnji, 8.5.09., članak iz Novog lista:

ZBOG DOVRŠENJA ŠETNICE HAVARIRANI BROD IZMJEŠTEN S RIJEČKOG LUKOBRANA

»Falak G.« u Porto Barošu


Na lukobranu ostala samo »Dalmacija« koja je predmet sudskog postupka tvrtke u stečaju »Adriatic Cruises«

RIJEKA – Opasna olupina broda »Falak G.« jučer je premještena s mrtvog veza na Riječkom lukobranu, čime je uklonjena možda i najveća prijetnja otvaranju oko dva kilometra duge šetnice na lukobranu, koja je najavljena za idući mjesec. Hrpa starog željeza koja nosi ime »Falak« premještena je tek neznatno dalje u Porto Baroš i treba se nadati da tamo neće ostati dugo, svakako kraće od tri godine koliko je brod bio vezan uz Riječki lukobran. Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača također potvrđuje da je ovo privremeno rješenje, jer se radi na tome da »Falak« bude otpremljen u rezalište.
– Kod ovakvih olupina brodova propisi i sudski postupci ograničavaju nam mogućnost djelovanja i sve to užasno dugo traje. Sada je najvažnije da šetnicu na lukobranu možemo otvoriti u punoj dužini, kazao je Hlača, koji dodaje kako se sada na lukobranu nalazi samo cruiser »Dalmacija« oko kojega se također vodi sudski postupak u stečaju tvrtke »Adriatic Cruises«. Međutim, »Dalmacija« neće predstavljati prepreku otvorenju šetnice na lukobranu.
Unatoč tome opasnost od broda »Falak G.« i dalje ne treba podcjenjivati, jer je riječ o havariranom brodu koji je u veljači 2006. godine, nakon nasukavanja u istarskoj luci Koromačno, gdje je bio na rubu potonuća, dotegljen u Brodogradilište »Viktor Lenac«. U Martinšćici je također prouzročio ekološki incident, jer je iz tankova »Falaka« u more isteklo gotovo 10 tona goriva, što zorno dokazuje kako »Falak« treba što prije otpremiti ne samo iz Porto Baroša, već iz Jadrana.

Darko PAJIĆ

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Iz tiska

Postaj by Gost on sri 19 kol 2009 - 8:38

Današnji, 19.08.09., Novi list:

JUČERAŠNJE UPLOVLJAVANJE SCARABEA 4 PLIJENILO VELIKU PAŽNJU RIJEČANA

Golema platforma na remontu u »Lencu«


Remont Scarabea 4, koji će trajati tri mjeseca, bit će tek prvi korak na putu k ostvarivanju čvršće suradnje sa Saipemom, ističu u »Viktoru Lencu«

RIJEKA – Riječani koji su tijekom jučerašnjih jutarnjih sati bacili pogled na more ispred grada, imali su priliku vidjeti neobičan prizor: metalnu grdosiju koja je zasigurno mnoge podsjetila na neku od scena iz » Ratova zvijezda«ili kakvog sličnog holivudskog filma. No ipak nije bila riječ o napadu marsovaca ili kakvih drugih izvanzemaljaca, već o golemoj platformi za eksploataciju prirodnog plina »Scarabeo 4« talijanske tvrtke Saipem. Njezin dolazak nažalost nije označio pronalazak velikih zaliha plina u podmorju ispred Rijeke, ali jest prvi iskorak brodogradilišta »Viktor Lenac« u poslove remonta naftnih platformi i sličnih offshore objekata. Posao vrijedan šest milijuna eura remontno je brodogradilište ugovorilo u partnerstvu s riječkom tvrtkom »Mack«, a predsjednik uprave »Viktora Lenca« Robert Škifić ovaj je posao nazvao iznimno važnim za »Lenac« s obzirom na stanje na tržištu, ali i značaj klijenta.
»Scarabeo 4« doplovio je iz Egipta, a na remontu će provesti puna tri mjeseca tijekom kojih će biti usidrena ispred samoga brodogradilišta, budući da zbog svojih dimenzija jednostavno ne može stati u prostor unutar »Viktora Lenca«. A te dimenzije uistinu su impozantne, platforma je duga 109,3 metra, široka 100,3 metra, dok u visinu seže do čak 114 metara. Sljedećih će mjeseci biti usidrena ispred »Lenca« pomoću tri sidra, a zanimljivo je da je svaki sidreni lanac dulji od kilometra. Područje oko sidrišta unaprijed je označeno bovama te je unutar istog zabranjena plovidba.
Osim što će remont »Scarabea 4« biti iznimno zahtjevan posao za radnike i stručnjake »Viktora Lenca«, već samo njeno uplovljavanje i sidrenje ispred brodogradilišta predstavljalo je golem izazov, što je potvrdio i riječki lučki kapetan Darko Glažar.
– Dolazak Saipemove platforme prije svega je iziskivao dugotrajnu i temeljitu pripremu, koja se posebice odnosila na poštovanje najstrožih ekoloških standarda kako bi se izbjegla bilo kakva mogućnost zagađenja okoliša. U pripremi njenog uplovljavanja i sidrenja izrađena je sveobuhvatna maritimna studija za koju je bio zadužen riječki Pomorski fakultet. Sidrenje platforme inače je dugotrajan i zahtjevan proces tijekom kojega su platformu teglila tri tegljača, a cijelu operaciju čitavo su vrijeme plovilom pratili i djelatnici Lučke kapetanije. Dolazak ovako velike platforme zahtijevao je brojne predradnje, a tijekom remonta poseban će naglasak biti na zaštiti okoliša pa će »Scarabeo 4« cijelo vrijeme biti okružen s 500 metara plutajućih brana, a na njega će biti postavljene i zaštitne zavjese, dok neki poslovi poput pjeskarenja uopće nisu dopušteni. Na označenom području oko platforme do kraja remonta će biti zabranjena plovidba, rekao je Glažar.
Talijanska tvrtka Saipem u svom sastavu inače ima cijelu flotu visokospecijaliziranih plovila za offshore, od platformi do dizalica i polagača cijevi, a zanimljivo je da i u Rijeci ima jedan od svojih projektnih ureda s gotovo tri stotine zaposlenika. U »Viktoru Lencu« ističu kako je ulazak u posao sa Saipemom velik uspjeh te očekuju da će remont »Scarabea 4« biti tek prvi korak na putu k ostvarivanju čvršće suradnje s talijanskim gigantom na budućim remontima njihove flote.

Marinko GLAVAN

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Iz tiska

Postaj by Gost on sub 5 ruj 2009 - 9:03

Članak u današnjem, 05.09.09., Novom listu:


TVRTKA GREECEYAHTS OBJAVILA OGLAS ZA BIVŠI ZAPOVJEDNI BROD JRM

Admiralski brod »Vis« na prodaju


Iako je za brod u oglasu istaknuta cijena od 1.900.000 eura, njen vlasnik je opovrgnuo da se stvarno prodaje


RIJEKA – Admiralski brod nekadašnje Jugoslavenske ratne mornarice »Vis« prodaje se putem oglasa na internet stranicama tvrtke GreeceYahts. Iako je u internetskom oglasu jasno istaknuta cijena od 1.900.000 eura za tu, kako je opisuju, »luksuznu megajahtu s poviješću« njen vlasnik, pulski poduzetnik Arsen Brajković opovrgnuo je da se brod stvarno prodaje.
– Oglas je dan više kako bi ispitali trenutno stanje na tržištu i vrijednost broda nego zato da bi ga stvarno prodali, kratko je rekao Brajković, ne želeći dalje komentirati oglas, kao ni kakvi su mu planovi s »Visom«, te dodavši kako će sve biti poznato uskoro, već za nekoliko tjedana. On je, podsjećamo, »Vis« kupio 2002. godine u Crnoj Gori, nakon što je Iz Splita 1990. prebačen u Crnu Goru

Do 1990. godine »Vis« je bio na vezu u splitskoj ratnoj luci Lora, gdje je na njemu stalno uredovao zapovjedni admiral i trideset visokih mornaričkih časnika, a nakon toga prebačen je u Crnu Goru. Gotovo svi najviši časnici Jugoslavenske ratne mornarice služili su na »Visu«, a zanimljivo je da je na njemu vojni rok kao kormilar odslužio i sam sadašnji vlasnik Arsen Brajković. Brod ima dva velika salona, admiralski i časnički, a izvorno je imao 32 kabine u kojima su se mogle smjestiti 52 osobe.

taj nekadašnji zapovjedni brod JRM-a godinama ležao na mrtvom vezu u Boki Kotorskoj. Brajković je »Vis« namjeravao temeljito urediti i pretvoriti u luksuznu jahtu za iznajmljivanje bogatim turistima željnim dobrog provoda na brodu kojim je tijekom njegove povijesti, osim visokih časnika mornarice bivše države plovio i Tito, kao i brojne osobe iz show-businessa i politike, među njima i članovi britanske kraljevske obitelji.
»Vis« je izgrađen 1953. godine u pulskom brodogradilištu »Uljanik«, dug je 58, a širok osam i pol metara. Trup je izgrađen od čelika, dok su palube aluminijske i obložene čak šest centimetara debelim slojem tikovine. Brod pogone dva stroja od po tisuću konjskih snaga koji mu omogućuju maksimalnu brzinu od 17 čvorova. Za razliku od mnogo poznatije Titove jahte »Galeb«, koja je u biti preuređeni trgovački brod, »Vis« je projektiran i građen kao luksuzna jahta tako da je pružao za ono doba vrhunski smještaj i luksuz, a od »Galeba« je i danas u mnogo boljem stanju, s gotovo potpuno očuvanim interijerom. »Vis« je od »Galeba« često preuzimao i ulogu glavnog zapovjednog broda mornarice, svaki put kada je glavni Titov brod bio na nekom od putovanja u stranim zemljama ili na popravcima.

Marinko GLAVAN

************

Iz Splita 1990. prebačen u Crnu Goru

Do 1990. godine »Vis« je bio na vezu u splitskoj ratnoj luci Lora, gdje je na njemu stalno uredovao zapovjedni admiral i trideset visokih mornaričkih časnika, a nakon toga prebačen je u Crnu Goru. Gotovo svi najviši časnici Jugoslavenske ratne mornarice služili su na »Visu«, a zanimljivo je da je na njemu vojni rok kao kormilar odslužio i sam sadašnji vlasnik Arsen Brajković. Brod ima dva velika salona, admiralski i časnički, a izvorno je imao 32 kabine u kojima su se mogle smjestiti 52 osobe.

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Iz tiska

Postaj by Gost on sri 23 ruj 2009 - 8:05

Danas počinje nautički sajam


RIJEKA – Danas u podne, na Trgu 111. brigade bit će otvoren jubilarni 25. međunarodni nautički sajam. Riječ je o najstarijoj nautičkoj sajamskoj priredbi u Hrvatskoj, koja će ove godine na Gatu Karoline Riječke i Rivi Boduli, na prostoru površine od 10 tisuća četvornih metara predstaviti 140 izlagača s više od 75 plovila, izloženih na kopnu i na moru. Sajam predstavlja sve vrste plovila – motorne brodove, gumenjake, jedrilice, jedrenjake, katamarane, drvene brodice, brodske i izvanbrodske motore te ostalu ponudu nautičke i prateće industrije. Iako NAUTICA kao međunarodni sajam nudi širok spektar aktualne svjetske opreme, njen primarni zadatak ostaje nepromijenjen, a to je motivacija, propagiranje i pokretanje domaće proizvodnje. To je jučer novinarima potvrdio predsjednik organizacijskog odbora NAUTICE Vanja Frančišković.
– NAUTICA je od početka okrenuta i naklonjena domaćoj proizvodnji i od toga ne odustajemo. Ovo nije sajam glamura, prilagođen je domaćim kupcima jer uglavnom predstavlja manja, ali atraktivna i kvalitetna plovila, najavio je Frančišković, dodavši da je i ove, kao i svake prethodne godine, velika pažnja posvećena inovatorima, pa se na ovom sajmu predstavlja 43 inovatora sa 52 inovacije, a sajam će imati okrugle stolove, natjecanja i razne seminare.
Ovogodišnja NAUTIKA predstavlja 11 premijera i noviteta, uglavnom domaćih proizvođača, a pod tradicionalnim pokroviteljstvom Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije i Ministarstva gospodarstva.

B. SAVIĆ

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Iz tiska

Postaj by sali on sri 23 ruj 2009 - 12:43

tomo je napisao/la:
Danas počinje nautički sajam
tomo...

Sve čestitke i pohvale za ovako dobro prezentiranu temu i trud : Iz tiska , postovi su fenomenalnog izgleda super2 - lako čitljivi .Bravo ! super ....očekujem nastavke odnosno pračenje važnih informacija koje su objavljene u tisku. Nadam se da ne tražim previše.

Srdačan pozdrav !

sali

Broj postova : 1844
Age : 64
Lokacija : Zagreb
Registration date : 10.06.2008

[Vrh] Go down

Još malo

Postaj by Edo Tijan on ned 8 stu 2009 - 21:28

Brod Falak G, je bivši Pupnat nekadašnje Velalučke Plovidbe. Vezan je u sušačkoj luci i nije mu više moguće prići.

Edo Tijan

Broj postova : 113
Lokacija : Rijeka
Registration date : 25.08.2009

[Vrh] Go down

Re: Iz tiska

Postaj by Gost on čet 10 pro 2009 - 8:16

sali je napisao/la:Sve čestitke i pohvale za ovako dobro prezentiranu temu i trud ...
Hvala! Naravno da ću i dalje pratit što piše tisak i sve što bi bilo zanimljivo za objavu na 4umu to ću ovdje stavit. Ne samo o brodovima nego i valkovima i autobusima. Sve osim Crne kronike! Nisam za takve vijesti.
Edo Tijan je napisao/la:... Vezan je u sušačkoj luci i nije mu više moguće prići.
Kako kome, kako kome mrgreen .

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Iz tiska

Postaj by Gost on čet 10 pro 2009 - 8:21

Članak u današnjem Novom listu:

RIJEČKO BRODOGRADILIŠTE »3. MAJ« PRED NOVIM IZAZOVOM NAKON ODLUKE BRODARA NSC

Nijemci raskinuli ugovor za brod »Monte Carlo«

Slučaj broda za prijevoz automobila dobit će svoj epilog na arbitraži u Londonu



RIJEKA – Njemački brodar NSC iz Hamburga raskinuo je ugovor s »3. majem« za treći i posljednji brod iz serije za prijevoz automobila. To znači da će slučaj oko car-carriera »Monte Carlo«, koji je već par mjeseci privezan u trećemajskom opremnom bazenu, dobiti svoj epilog na arbitraži u Londonu. Premda predsjednik Uprave »3. maja« Željko Starčević kaže kako ovaj raskid ugovora ne znači da se s njemačkim brodovlasnikom još ne može postići neko rješenje, naši izvori upućeni u tu cijelu priču sada tome daju male, zapravo, nikakve šanse. Naš sugovornik iz odvjetničkih krugova smatra da je ovim potezom Nijemaca definitivno došao kraj višemjesečnom taktiziranju i »povuci-potegni« odnosima između »3. maja« i NSC-a oko »Monte Carla« .
Riječkom brodogradilištu i dalje je otvorena opcija da, preuzimajući sav rizik od ishoda na londonskom sudu, prodaju »Monte Carlo« trećoj strani. Za to, Uprava riječkog brodogradilišta ima odobrenje svog Nadzornog odbora. Čelnik Starčević i dalje kao najizglednijeg kupca navodi jednog norveškog brodara koji, navodno, još uvijek radi na ishodovanju kredita, a na naš upit je li to i jedini zainteresirani potencijalni kupac »Monte Carla«, Starčević kaže da postoji interes kod još dvije strane. Ponovno se, prema njegovim riječima, radi o jednom Norvežaninu, a interes za trećemajski brod koji može prevoziti 4.900 automobila dolazi i s Dalekog istoka. Ipak, malo je vjerojatno da će se »Monte Carlo« uspjeti prodati do kraja ove godine. Osim toga, najnoviji izvještaji i prognoze stanja na svjetskom pomorskom tržištu ostavljaju malo prostora optimizmu.
Podsjetimo, natezanja oko »Monte Carla« počela su još prije pet-šest mjeseci, kada je njemački brodar »šiljio« na minimalnim odstupanjima u gradnji »Monte Carla« iako se, tvrde naši izvori, radi o dosad najboljem car carrieru kojeg je »3. maj« trebao isporučiti NSC-u. No, u dobro upućenim krugovima spominjalo se da ta odstupanja u centimetrima kod ove 176 duge i tridesetak metara visoke čelične grdosije nisu pravi razlog takvom ponašanju Nijemaca već da je u pitanju novac i 22,6 milijuna eura koliko bi, prema ugovoru, NSC trebao platiti kod primopredaje »Monte Carla«. Ove brodove za prijevoz automobila »3. maj« ugovorio je s NSC-om u vrijeme »booma« na svjetskom pomorskom tržištu, po cijeni od blizu 60 milijuna dolara po brodu. Međutim, sada je njihova tržišna vrijednost drastično, gotovo upola manja. Iz NSC-a, koji su očito itekako pogođeni drastičnim padom vozarina i pomanjkanjem posla, prošli su mjesec došli u »3. maj« sa svojom ponudom, ali su je u riječkom brodogradilištu odbili, smatrajući je neprihvatljivom. Nijemci su, kažu naši izvori, ponudili manje od 22,6 milijuna eura, ali koliko su točno išli ispod te svote nismo uspjeli saznati. Istovremeno, čelništvo »3. maja« se nada i smatra kako »Monte Carlo« mogu prodati drugom kupcu, najmanje za isti iznos koliko još potražuju od sada već bivšeg hamburškog brodovlasnika.

Orjana ANTEŠIĆ

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Iz tiska

Postaj by Narcis on čet 14 sij 2010 - 11:25

Članak u Večernjem Listu

Riječki terminal Čekaonica je u kafiću, ali nije zabranjeno sjediti bez kave!

GUŽVE ZA KARTE DO ŠANKA, A PLOVIDBENOM REDU NI TRAGA

Za ovoliko putnika koji izvan sezone putuju katamaranima do kvarnerskih otoka ili brodom duž Jadrana čekaonica novog Putničkog terminala dovoljno je velika, a nitko ne zabranjuje da se u prizemlju do šanka ili na katu u kafiću čeka brod bez naručena pića, odgovaraju u Lučkoj upravi na njurganje nezadovoljnih putnika. Ljutiti putnici, pak, tvrde da terminal nije terminal nego kafić, da nemaju gdje odložiti prtljagu, a prodajno mjesto "Jadrolinije" nasuprot šanku, u kantunu, bez šaltera za informacije, smatraju sramotnim i neprimjerenim našem najvećem nacionalnom brodaru. Nigdje nema istaknutog ni plovidbenog reda pa se osnovne informacije ne mogu pročitati, već se mora čekati na šalteru gdje se kupuju karte kako bi se doznalo " kuda plovi ovaj brod".
Zasad nema ni mjenjačnice ni trgovine, osim kioska, premda je koncesionar raspisao čak dva natječaja za popunu trgovačkog prostora. Nije bilo zainteresiranih, no to će se, najvjerojatnije, promijeniti u sezoni.

Bit će bolje u sezoni


Prostor koji se naziva čekaonica u prizemlju, s tri stola i desetak stolaca, doista nije ono što se očekivalo kada je Putnički terminal otvoren, no iz Lučke uprave, ponavljajući da je terminal "dovoljno dimenzioniran, da nije prijeko potrebno velika čekaonica jer nema putnika koji presjedaju s broda na brod te da se kao novo riječko zdanje terminal uhodao", ipak obećavaju promjene - bolje uvjete za veći priljev putnika u turističkoj sezoni jer ima mogućnosti za proširenja prostora.

Do tada će ljudi pri kraju reda za kupnju karte biti naslonjeni na šank ili nad glavom nekome tko pije kavu, a u šetnju gradom dok čekaju polazak ići će s prtljagom, jer je nemaju gdje ostaviti.

Tamara Opačak-Klobučar

______________________________________
Vlakom na more (Lupoglav-Raša). Smile
 Pula-Zagreb sa A380  

Narcis
Administrator
Administrator

Broj postova : 6046
Age : 41
Lokacija : Labin
Registration date : 29.02.2008

[Vrh] Go down

Yugoslavian shipping

Postaj by Offshore on čet 6 svi 2010 - 11:33

Naletio sam nedavno na jednom brodu na jedan casopis i u njemu na odlicnu temu posvecenu pomorstvu juznih slavena Laughing Datum izdanja je Dec-2008 ali mislim da je clanak kvalitetan i vrijedan paznje. Plus sto ima nekoliko kvalitetnih slika (ako nekome trebaju za arhivu u boljoj rezoluciji neka me slobodno kontaktira).

[/URL]

[/URL]

[/URL]

[/URL]

[/URL]

[/URL]

[/URL]

[/URL]


Zadnja promjena: Offshore; čet 6 svi 2010 - 11:35; ukupno mijenjano 1 put. (Reason for editing : Edit)

Offshore

Broj postova : 16
Lokacija : Rijeka
Registration date : 07.02.2010

[Vrh] Go down

Hidrogliserom povezani Trst, Piran, Rovinj i Pula

Postaj by Narcis on sub 28 lip 2014 - 22:20

Današnjim pristajanjem hidroglisera uz Riječki gat službeno je otvorena nova ljetna brodska linija Trst - Piran - Rovinj - Pula.  Hidrogliser, prijevoznika Trieste Lines Srl sa sjedištem u Trstu, prometovat će do 1. rujna, i to ponedjeljkom i utorkom na liniji Trst - Rovinj - Trst, četvrtkom na liniji Trst - Piran - Rovinj - Trst, petkom Trst - Rovinj - Trst, a subotom i nedjeljom na relaciji Trst - Piran - Rovinj - Pula - Rovinj - Piran - Trst.

Ponedjeljkom, utorkom i četvrtkom hidrogliser iz Trsta kreće u 9 sati, a dolazak u Rovinj predviđen je u 10.25 sati, odnosno četvrtkom u 10.50 sati, a polazak iz Rovinja prema Trstu je u 18.05 sati. Petkom, subotom i nedjeljom polazak iz Trsta je također u 9 sati, a u Rovinju je u 10.25, odnosno 10.50 sati subotom i nedjeljom. Petkom iz Rovinja prema Trstu kreće u 18.05 sati.

U dane vikenda hidrogliser plovi i prema Puli gdje stiže u 11.45 sati. Polazak iz Pule prema Trstu, odnosno Rovinju ili Piranu je u 17.10 sati. Cijene variraju ovisno o destinaciji, no kreću se od 20 do najviše 50 eura.

Hidrogliser je danas tako počeo s prometovanjem i iz Trsta je krenuo u 9 sati te uz malo kašnjenje oko podneva stigao u Pulu s osam putnika. Ta je linija, kako se doznaje, otvorena u sklopu aktivnosti projekta EA SEA-WAY (Europe-Adriatic SEA-WAY), u kojem Istarska županija sudjeluje s 20 partnera, među kojima je glavni partner talijanska regija Friuli-Venezia Giulia. Projekt je financiran putem programa Jadranske prekogranične suradnje IPA ADRIATIC 2007. - 2013., a predviđeno trajanje je dvije i pol godine. Proračun mu iznosi 6.657.204,68 eura. Ovim se projektom žele riješiti problemi neuravnoteženog razvoja infrastrukture i nedovoljne razvijenosti pomorskih linija te niska razina kvalitete usluga za putnike i turiste. Kroz sanaciju postojećih dotrajalih lučkih objekata i izgradnju novih (lukobrani, operativne obale, prometnice) želi se poboljšati nedostatno korištenje potencijala pomorskog prometa te neodgovarajuća mreža javnog prijevoza. (N. SOFTIĆ)

Izvor i fotogalerija: Glas Istre 28.06.2014.







______________________________________
Vlakom na more (Lupoglav-Raša). Smile
 Pula-Zagreb sa A380  

Narcis
Administrator
Administrator

Broj postova : 6046
Age : 41
Lokacija : Labin
Registration date : 29.02.2008

[Vrh] Go down

Re: Iz tiska

Postaj by Sponsored content Today at 20:33


Sponsored content


[Vrh] Go down

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]

- Similar topics

 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.