Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Stranica 1 / 2. 1, 2  Next

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Postaj by gaspa on pet 10 pro 2010 - 10:25

U svakom slučaju to je - www.gvb.at

Zanimljiva, suvremeno uređena stranica s mnogo detalja. Na njoj ćete uvijek naći zanovljene činjenice (linije, vozne redove, karte, cijene...), tako da će - prije ili kasnije - doći do odstupanja od teksta u nastavku.

No, kako ja osjećam i znam da je vama ipak draže čitati moja naklapanja nego službenu web stranicu (koja je samo na njemačkom), potrudio sam se malo obraditi i proširiti tekst već objavljen drugdje, ali prije dobre dvije godine, tako da ako ga je netko već i čitao, malo će se podsjetiti, a i saznati nešto novo.

Ovo je bio foršpan a nastavak slijedi uskoro (znate i sami već da vam ne volim sve servirati odmah od prve)

______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Postaj by gaspa on sub 11 pro 2010 - 0:08

U reportaži Javni putnički prijevoz u Štajerskoj spomenuli smo da je čitava Štajerska podijeljena na zone. Područje njezinog glavnog grada Graza (izvorno slovenski: Gradec, što se izgovaralo Grad'c odn. Gra'c – odatle gradu ime) predstavjla jednu zonu – zonu 101. Cjelokupni tramvajski promet je unutar te zone.

Tramvajski promet u Grazu održava Holding Graz (nešto kao Zagrebački holding), odn. njegova (danas) podružnica (?) Grazer Verkehrsbetriebe (GVB).

Tramvajska povijest u Grazu počinje 1878. kad je provozio prvi konjski tramvaj.

1898. uvedena je električna 1000 mm željeznica, Mariatroster Bahn (ili Roter Bahn = crvena željeznica, zbog boje svojih vagona), čijih se 5,247 km prolazilo za 28 minuta, iz tada šireg centra do (opet tada) daleko od gradskog područja izdvojenog sela Mariatrost. Ova željeznica bila je planirana sve do Weiza (vidi Štajerski uskotračni slikopis) ali ta ideja nikad nije realizirana.

1899. konjski tramvaj zamijenjen je električnim.

Osim putničkog, tramvajska mreža u Grazu služila je do 1960. i za teretni promet (dostava ugljena s GKB kolodvora do bolnice St. Leonhard). Pruge samo za teretni promet označene su na kartama ispod ljubičastom bojom.

1961. uvedena su kola bez konduktera a 1969. poništavači karata.

Prikaz tramvajske mreže kroz stoljeća:


Današnja tramvajska mreža relativno je skromna u odnosu na nekadašnju koja je bila kraća gledamo li njezine krakove (jer je i područje grada bilo manje), ali je u gradskom središtu bila bitno raširenija, dok se danas svela na jednu okosnicu Gospodskom ulicom (Herrengasse) kojom prolaze (gotovo) sve linije i koja spaja zapad i sjever s istokom i jugom. Na neki način to je slabo mjesto jer bilo kakav kvar u toj ulici izaziva tramvajski kolaps u sjevernom, a dobrim dijelom i u zapadnom dijelu grada.

Pokrivenost gradskog područja tramvajskim prugama danas


Žute crte su - pogađate - trase linija. Žute točke su okretnice. Na kraju linija upisani su njihovi brojevi. Crvene točke su današnje remize. Zelena točka je tramvajski muzej.

Današnje linije su slijedeće:
1 Eggenberg/UKH - Jakominiplatz – Mariatrost, duljina 11,5 km, 33 stanice, trajanje vožnje 41 min, vozi povazdan
3 Hauptbahnhof - Jakominiplatz - Waltendorf, Krenngasse, duljina 4 km, 13 stanica, trajanje vožnje 18 min, vozi od ponedjeljka do subote, od praskozorja do predvečerja
4 Andritz - Jakominiplatz - Liebenau Murpark, duljina 7,8 km, 25 stanica, trajanje vožnje 29 min, vozi od ponedjeljka do subote, od praskozorja do predvečerja
5 Andritz - Jakominiplatz - Puntigam Bahnhof, duljina 8,8 km, 27 stanica, trajanje vožnje 22 min, vozi povazdan
6 Hauptbahnhof - Jakominiplatz - St. Peter, duljina 6 km, 17 stanica, trajanje vožnje 25 min, vozi od ponedjeljka do subote, od praskozorja do predvečerja
7 Wetzelsdof - Jakominiplatz - St. Leonhard/LKH, duljina 8 km, 24 stanica, trajanje vožnje 30 min, vozi povazdan
13 Liebenau - Jakominiplatz - Waltendorf, Krenngasse, duljina 5,8 km, 19 stanica, trajanje vožnje 21 min, vozi od ponedjeljka do subote u večernjim satima te nedjeljom i blagdanom povazdan, u to je doba zamjena za linije 3 i 4 na dijelovima njihovih trasa koji istodobno nisu pokriveni drugim linijama
26 Jakominiplatz - St. Peter, duljina 3,8 km, 11 stanica, trajanje vožnje 12 min, vozi od ponedjeljka do subote u večernjim satima te nedjeljom i blagdanom povazdan, u to je doba zamjena za liniju 6 na njezinom dijelu koji nije pokriven drugim linijama

Iako vam ti nazivi ništa ne govore, posljednja je ukinuta linija 2 (Hauptbahnhof-Jakominiplatz-Wormgasse) koja je okruživala brdo u središtu Graza, a prije toga je u nekoliko navrata bila poštucana. Od one hrpe pruga koje ste vidjeli na karti skupljači sekundarnih sirovina nisu imali neke koristi jer tračnice (čini se) nisu vađene nego samo preasfaltirane, pa bi u tom slučaju tramvajski arheolozi u Grazu imali što proučavati (iako su štajerski cestari temeljitiji i nisu ostavili tragove).

Da se baš ne iskažu izrazito destruktivnima, gradečki tramvajci su 1990., prvi put nakon 64 godine, produžili liniju 1 par stotina metara, od dvorca Eggenberg do traumatološke bolnice. To im se dopalo pa su 1996. temeljito rekonstruirali Jakominijev trg, tramvajsko srce grada, kojem bi nakon toga bolje pasao naziv Tramvajski trg jer je tramvajima sve podređeno (vidjet ćete slike). Tračnica i skretnica ima da je to čudo jedno. Na trgu se stječu pruge iz 4 pravca, skretati se može iz svakoga u svaki i u tu svrhu dodana je i okretnica kroz susjedne ulice.

2006. produžena je linija 5 od pivovare Puntigam tunelom do željezničke stanice Puntigam (beznačajno po udaljenosti a vrlo značajno glede svekolikog prometnog rješenja kvarta) a 2007. produžene su trase linija 4 (od stadiona do trgovačkog centra Murpark gdje nema klasične okretnice već ga pruga obilazi okolo naokolo) i 6 (od školskog centra u Sv. Petru do novog naselja u Petertalu), obje značajnijih duljina.

Prema potrebi zadnjih godina bile su uvađane i ukidane još neke linije:
12 Andritz-Jakominiplatz-St.Leonhard
14 Hauptbahnhof-Jakominiplatz-Liebenau
koje su vozile kao nadomjestak drugima u određena doba dana i dane u tjednu.

Ostala nam je i jedna - recimo - izvanredna linija
24 Jakominiplatz-Liebenau Stadion
koja za vrijeme sportskih događanja prevozi putnike iz centra (Jakominiplatz je stjecište svih linija u Grazu) do stadiona Arnold Schwarzeneger (da, da, on je štajerski sin!)

Tramvajskim prugama širine 1435 mm, sa zavojima manjeg polumjera nego što je to u Zagrebu (pučki rečeno: njihovi tramvaji mogu bolje smotati) danas vozi 70 tramvaja, od čega 30 niskopodnih a 41 s kamerama u kolima.

Tramvajske linije na pojedinim dionicama su jednokolosječne (lin 1 od Hilmteicha do Maria Trost i lin 5 od središnjeg groblja do kolodvora Puntigam), pri čemu je na nekim stanicama kolosjek udvojen kako bi se vozila mogla mimoići a promet se regulira semaforima (kao na željeznici). Prije produljenja linije 1 jednokolosječna pruga bila je i u Georgigasse kod dvorca Eggenberg.

Eh, da. Okretnice. Žute točke na karti. One su na svim završecima (udvojeni odn. preticajni kolosjek više je iznimka nego pravilo) a ima ih nekoliko usput, kao ostaci nekadašnjih završetaka linija: Hilmteich na liniji 1, Liebenau Stadion na linijama 4 i 26, Zentralfriedhof (središnje groblje) na liniji 5, Schulzentrum St. Peter na liniji 6 a tu je i okretnica Jakominiplatz (iako se na samom trgu ne nalazi ni jedan njezin dio). Ona na Glavnom kolodvoru predstavlja ishodište dviju linija, a istodobno je nekako usput, na trasi prema zapadu (linije 1 i 7).

O crvenim točkama - remizama - ćemo još i kasnije, al' da se zna: to su:
Remiza I (tu je ujedno i uprava) u Steyrergasse (sjever)
Remiza II u Eggenberger Strasse više ne postoji (usudio bih se reći da je to danas prostor tvornice Simmering-Graz-Pauker)
Remiza III u Eggenberger Strasse (zanimljivo, tu je i ispravljačka stanica)
Remiza IV u Mariatrost više ne postoji - danas je u njoj tramvajski muzej
Remiza ? u Steyrergasse (jug) je najnovija

Jeste li se umorili od silnog teksta? A tek ja pišući ga... Kažete: dosta je teorije, 'aj'mo na praksu. Na slike. Bit će, bit će...

______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Postaj by Pfaff on sub 11 pro 2010 - 3:16

Ovo obećava...

______________________________________
Količina inteligencije na svijetu je konstantna,
jedino se povećava broj ljudi.




Sunger meteo

Pfaff
Administrator
Administrator

Broj postova : 8068
Age : 68
Lokacija : Rijeka
Registration date : 17.03.2008

[Vrh] Go down

Re: Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Postaj by seabral on sub 11 pro 2010 - 6:22

gaspa je napisao/la:Iako vam ti nazivi ništa ne govore, posljednja je ukinuta linija 2 (Hauptbahnhof-Jakominiplatz-Wormgasse) koja je okruživala brdo u središtu Graza, a prije toga je u nekoliko navrata bila poštucana. Od one hrpe pruga koje ste vidjeli na karti skupljači sekundarnih sirovina nisu imali neke koristi jer tračnice (čini se) nisu vađene nego samo preasfaltirane, pa bi u tom slučaju tramvajski arheolozi u Grazu imali što proučavati (iako su štajerski cestari temeljitiji i nisu ostavili tragove).
Ne da se čini, nego je ovo sasvim točno Very Happy
Prije dvadesetak godina sam skoro dvije godine živio u Grazu, prije nego sam se na dulje vrijeme preselio živjeti u Beč. U Grazu sam stanovao neposredno iza Griesplatza, a to je jedno od mjesta kuda je prolazila bivša linija broj 2. Tada sam se na tom trgu nagledao ostataka tramvajskih tračnica, koje su ili izvirale iz asfalta tokom kojekakvih izvanrednih radova na cesti, ili su se jasno ocrtavale ispod asfalta, pogotovo u smjeru prema jugu (Karlauerstraße).

U to vrijeme se vršila i rekonstrukcija Radetzkybrücke, preko kojeg je nekad također vozila dvojka. Ostataka starih tračnica koje su ponovno ugledale svjetlo dana je bilo k'o u priči.

Nešto malo kasnije se vršila rekonstrukcija ulice kod križanja Karlauerstraße/Triesterstraße/Herrgottwiesgasse. Ponovno su se na svjetlu dana ukazale stare tračnice. To je također bio praznik za oči i dušu ovakvima poput mene, koji vole čeprkati po bivšim napuštenim tračnicama.

Sorry da sam te prekinuo, gaspa, ovo jednostavno nisam mogao zadržati u sebi. Samo dalje naprijed s tvojim interesantnim prilogom ! Very Happy

seabral

Broj postova : 1246
Lokacija : /
Registration date : 13.04.2008

[Vrh] Go down

Re: Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Postaj by gaspa on sub 11 pro 2010 - 14:56

Seabral me je prekinuo! Odnosno - prebacio skretnicu na drugi kolosjek. Pa ću onda, prije ostalog, dodati:
Tramvajska arheologija u Grazu

Pedantni, kakvi već Austrijanci jesu, reći će vam sve o tračnicama ispod asfalta: gdje ih ima i koliko, gdje ih više nema, kad su vađene... Obzirom da ste u Grazu obično kraće vrijeme - nema smisla lutati, nagađati i improvizirati. Vodič vam je tu.

A sad male ispravke i dopune rečenog.
Linija 14 prisnažila je prijevozu putnika tijekom sajma u Grazu.
Linija 24 nekad je za Liebenau polazila iz Schulzentrum St. Peter.
Bila je i linija 25: Schulzentrum St. Peter - Zentralfriedhof (povezuje 2 groblja)

Još uvijek su neostvareni planovi produžetka linije 7 u St. Leonhardu, zatvaranja prstena u gradu poveznicom Annenstraße i Jakominiplatza trasom zapadno (desno) od Mure te izgradnjom kraka do gradske željezničke stanice (tamo je i autobusni terminal) Don Bosco. Uostalom - pogledajte

I o remizama nešto. Remizu II locirao sam previše zapadno. Ona je u stvari bila istočno od željezničke pruge, preko puta okretnice Glavni kolodvor. Davno je napuštena a sredinom devedesetih i srušena.

Obzirom da ne mogu editirati greške, obzirom da se borim s autorskim pravima, obzirom... još malo pričekajte za nastavak.

______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Postaj by seabral on sub 11 pro 2010 - 15:55

gaspa je napisao/la:Seabral me je prekinuo! Odnosno - prebacio skretnicu na drugi kolosjek.
Sorry još jednom .... sad ću dalje biti , mirno čekati nastavke i komentirati na kraju (ako bude trebalo) Very Happy

seabral

Broj postova : 1246
Lokacija : /
Registration date : 13.04.2008

[Vrh] Go down

Re: Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Postaj by Pfaff on sub 11 pro 2010 - 16:02

gaspa je napisao/la:Seabral me je prekinuo! Odnosno - prebacio skretnicu na drugi kolosjek.
Sve je dobro dok, nedajbože, ne staneš ispod rasklopca... rolling on the floor

______________________________________
Količina inteligencije na svijetu je konstantna,
jedino se povećava broj ljudi.




Sunger meteo

Pfaff
Administrator
Administrator

Broj postova : 8068
Age : 68
Lokacija : Rijeka
Registration date : 17.03.2008

[Vrh] Go down

Re: Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Postaj by gaspa on uto 14 pro 2010 - 11:09

Seabral me je prekinuo... To, naravno, nije bilo napisano u smislu prigovaranja već utvrđivanja činjeničnog stanja. Čovjek koji je dvije godine živio u mjestu koje je tema ove rasprave svakako me smije prekinuti, jer će me prekinuti nečim konstruktivnim, što će mi možda čak i pomoći u reviziji ili nadopunjavanju onog što slijedi. Nadalje, čovjek seabralove reputacije svakako me smije prekinuti i iz tog razloga. I Pfaffov rasklopac došao je kao šlag na tortu. Inače bi možda moje izlaganje bilo pomalo monotono.

Međutim, vratimo se mi na temu. I da zaokružimo priču o linijama. Prikaz sa stanicama


Osim već spomenutih linija označenih brojevima bile su i vožnje (možda je to bolje reći nego linije) s oznakom E, što bi moglo biti početno slovo neke riječi ali mi ne pada na pamet koje (možda Ersatzlinie = nadomjesna linija). Viđene na trasi Jakominiplatz – Schulzentrum St. Peter (slično kao današnja 26) te na trasi Jakominiplatz – Liebenau. To su bila jedna kola... ali, o tome kad bude riječ o vozilima.

Tabele (kako bi riječani rekli). Osvrnut ću se samo na jednu. Koristi se na autobusima (displej). U lijevom dijelu ikona tramvaja. U prvom redu stoji Schienenersatzverkehr a u drugom odredište linije. Što znači ono u prvom redu? Tračnički nadomjesni promet. Da ne bi bilo zabune! Da se zna da bus ide (privremeno) umjesto tramvaja. Sliku nemam iz u slijedećem odlomku opisanog razloga.

Doba je za slike. Sad kad radim retrospektivu, vidim da ih i nemam previše (to je iz one priče: bum sutra, bum drugi put... ili mi fotić nije pri ruci, ili je dan oblačan, ili društvo gnjavi...) i da su mogle biti i bolje. Slikali su i naši domaći dečki (s drugih foruma) al' ne bi se štel mešati u njihova možebitna autorska prava. Zato sam, do vlastitih rješenja, nadopunio zbirku uratcima stranaca od kojih su neki zapravo domaći (sve zavisi gledate li iz Štaciona ili Graza).

Prije nego zagrizemo u vozila i infrastrukturu nešto malo i o voznim kartama. Karata ima ovakvih i onakvih, različitih opsega valjanosti i trajanja, prenosivih i neprenosivih, grupnih i pojedinačnih... Zanimljiva je karta čiji korisnik u zimskoj trećini godine, u predvečerje i nedjeljom sa sobom može besplatno povesti još jednu osobu. A nešto sasvim izuzetno je ovo što slijedi: crna karta! Dobavljiva isključivo kod kontrolora. Neprenosiva, po posebnoj cijeni od 45 €. Kao da imate Diner's Black Card. Crna je najvrijednija!


(izvor: www.public-transport.net)

______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Postaj by gaspa on uto 14 pro 2010 - 11:16

PROIZVOĐAČI VOZILA

Tradicija proizvodnje tračničkih vozila u Austriji seže oho-ho u prošlost pa je stoga shvatljivo da je većina vozila domaće proizvodnje. Od proizvođača su u igri:

SIMMERING-GRAZ-PAUKER AG iz Graza, nasljednik Grazer Maschinen- und Waggonfabrik (koji je proizveo opatijske tramvaje). Dobro, nije to baš tako jednostavno, prva je tvornica bila Joh. Weitzer, pa Grazer...(itd.), bilo je to raznoraznih udruživanja sa Simmeringom i Wiener Paukerwerke a sve skupa danas spada pod Siemens. U Grazu se proizvode okretna postolja a u Beču tramvaji.

LOHNER-WERKE, Beč. 1811. došao je iz Njemačke Heinrich Lohner dobivši 1821. gradska prava kao kolar. Njegov sin Jakob osnovao je 1823. poduzeće Jakob Lohner & Co. Proizvodili su vozila kako im je palo na pamet: automobile, avione... Imali su uspona i padova a situacija se stabilizirala 1926. kad su dobili ugovor za Wiener Straßenbahn (izradu tramvaja). Svjetska gospodarska kriza odrazila se i na njih pa je tako 1934. bilo zaposleno još samo 24 radnika i 6 činovnika te je pogon zatvoren. Posao je ponovno pokrenut 1938. narudžbom za generalni remont 7 tramvaja. 1959. bilo je neko udruživanje s Rotaxom čije je motore Lohner prodavao Bombardieru za brze vlakove, da bi konačno 1970. i cijela firma bila prodana Bombardieru. Od 1954. do 1990. proizvodila je tramvaje po licenci Düwag, a kao Bombardierovi, iz ove su tvornice izašli današnji Cityrunneri.

DÜWAG. Düsseldorfer Waggonfabrik AG, Düsseldorf preuzela je 1935. Waggon-Fabrik AG Uerdingen pri čemu je proizvodnja tramvaja dodijeljena Düwagu. Ovako združene firme poslovale su od 1981. pod imenom Düwag iako je većinski vlasnik prvo bila Waggonfabrik Talbot iz Aachena, a kasnije Siemens. 2000. je napuštena tvornica u Düsseldorfu a od 2002. sve je pod kapom Siemens AG.

STADLER RAIL, Berlin Pankow. Nekadašnji AD Tranz osnovan 1996. združivanjem ABB Henschel i AEG Transportation, kojeg je preuzimanjem većinskog paketa Daimler preimenovao u DaimlerChrysler Rail Systems, bio je drugi po veličini svjetski proizvođač šinskih vozila. 2001. preuzima ga Bombardier, postavši tako svjetski broj 1. Tvornicu u Pankowu preuzima švicarsko Stadler Rail AG (osnovano 1942.) i tamo objedinjuje proizvodnju tramvaja.

______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Postaj by gaspa on uto 14 pro 2010 - 11:52

VOZILA

O starijim generacijama neću vam puno umovati. Nisam im bio suvremenik, nisam ih vidio u prometu, pa mogu samo prepisivati tuđe, što možete u raznoraznim izvorima pronaći i sami.

Ilustracije radi, navodim samo stari (danas muzejski) tramvaj 117



I poratni (misli se na 2. svj. rat) tramvaji serije 200 bili su dvoosovinci drvene konstrukcije. Proizvodio ih je SGP 1949.-1951. Izuzetak su bili gbr. 251 i 252 iz 1962. čija je konstrukcija bila čelična. Motorna kola bila su dvosmjerna. Kompozicija koja se sastojala samo od jednih motornih kola (jake li kompozicije!) prometovala je pod oznakom E od Jakominiplatza kao pojačanje prema St. Peteru i Liebenauu (a možda još negdje?) i na Jakominiplatzu je mijenjala smjer bez okretnice. U tu svrhu služio je prijelaz između kolosjeka. Na ostalim linijama vozile su kompozicije sastavljene od motornih kola i prikolice i njima su trebale klasične okretnice.

Drvenjaci i prikolice prometovali su do 1988. a zadnji dvoosovinski metalac redovno je (od)vozio 01.05.1993.


(slikao Wolfgang Kaiser)

Pažljivi promatrači uočit će spoj između dva susjedna kolosjeka i to je mjesto gdje su dvosmjerna kola na Jakominiplatzu mijenjala smjer, prelazeći s jednog kolosjeka na drugi.

Ono gore je bio metalac. Ovaj u nastavku je drvenjak, stariji od gornjeg metalca, kao što je starija i ova fotka.


Tih godina (rane sedamdesete) nije postojala zelena crta duž kola (kao kasnije – na slici metalca, pa i danas) već je čitav dio ispod prozora bio zelen. I logo je promijenjen - od nekadašnjeg GVB (na drvenjaku u sredini, ispod grba) pisanog u jednom potezu do stiliziranog G (na metalcu).



Zadnja promjena: gaspa; uto 14 pro 2010 - 18:47; ukupno mijenjano 1 put.

______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Postaj by gaspa on uto 14 pro 2010 - 12:29

SERIJA 260

U razdoblju od 1963. do 1966. proizvedeno je 23 vozila ovog tipa, po serijskom broju zvanih stare 260-ice. Tramvaji garažnih brojeva 261-265 proizvedeni su u Lohneru a ostali (266-273) u SGP-u. Kasnije su stigli i SGP-ovci 274-283. Kapacitet: 38 sjedećih mjesta i nešto više stajaćih.





Osuvremenjavanje ovog modela ogleda se u ojastučenju izvorno drvenih stolica:

(izvor: http://public-transport.net)

Posebnost je gbr. 262. 1972. je bio prvi tiristorski upravljivi tramvaj u svijetu. 1999. je pregrađen u brusilicu koja je zamijenila nekadašnju oronulu dvoosovinsku brusilicu br. 235.

(slikao: nisam ja, nisam ja... - ne znam više kome sam ovo maznuo)


SERIJA 290

Tramvaji iz ove serije su nekadašnji bečki, serije E1. Nosili su garažne brojeve 291-293. Na slikama prikazani gbr 293 bivši je bečki 4706. Na krovu se ponovo pojavljuje dvostrani prikaz broja linije (kao nekad u seriji 200)


(izvor: http://public-transport.net)

(izvor: http://public-transport.net)

______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Postaj by Gost on uto 14 pro 2010 - 12:53

Inače sam za tramvaje totalni tutlek ( mrgreen ) al' ovo mi postaje jako zanimljivo! Možda još nešto i naučim pod stare dane lud od smijeha .

gaspa, daj još, daj još yes !

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Postaj by gaspa on uto 14 pro 2010 - 14:05

SERIJA 500

Gbr. 501–510, proizvod SGP 1978. Izvorno su nosili brojeve 1-10. Gbr 10 dobio je 1979. povodom proslave 850-godišnjice Graza broj 850, zatamnjene prozore, tapecirana sjedišta pa čak i podnu oblogu poput tepiha, no sve je to danas samo prošlost. Tramvaj je dug 27 m.


(izvor: http://public-transport.net)









SERIJA 540

Nakon gašenja tramvajskog prometa u Wuppertalu (danas kažu: koje li greške!) 1987. dio njihovih vozila završio je u Grazu (eto, i bogatiji od Hrvatske znaju dobivati rabljena vozila iz Njemačke, ne samo Zagreb). Riječ je o 21 8-osovinskih dvozglobnih tramvaja proizvodnje 1954. ili 1958. – 1963., popularno zvanih Wuppi. Prometovali su do 1997. kad su ih rashodovali, zaključivši da su prednji i stražnji dio dali svoje, ali da se sredina još dade iskoristiti, pa je poslužila za ugradnju u seriju 580. Jedan originalni Wuppi čuva se u tamošnjem tramvajskom muzeju.


(foto: Wolfgang Kaiser)

U paketu je došlo i 4 dvozglobnih 4-osovinskih dvosmjernih (!) tramvaja čija primjena nikad nije zaživjela. Stoga je slijedeća slika samo ilustrativna, radi prikazivanja modela





SERIJA 520

Primijećujete da ne idem baš redom po garažnim brojevima. U pravu ste! Zakonitost slijeda je u kronologiji. A zašto su GVBovci ovako dodjeljivali brojeve napreskokce – ne znam.

521–537 preuzeti su 1989.-1991. iz Duisburga. Proizvođač Duewag 1971.–1973. 8 osovina, tip Mannheim. U pučanstvu zvani Duisburger ili Mannheimer. Gbr. 522 i 523. od 05.2002. više nisu u prometu. Ova serija zamjenila je Wuppije.


(izvor: http://public-transport.net)


(izvor: http://public-transport.net)


(izvor: ja)

Zadnja slika ujedno je i dokaz da priče o liniji 24 nisu samo pusta naklapanja – svježa kola upravo su izašla iz remize. I još jedan primjer spoja odn. prijelaza između suprotnosmjernih kolosjeka čime su ušparali malo prostora u remizi.



SERIJA 580

Gbrovi 581–584 su vlastiti proizvod GVB-a, nastao u njihovim radionicama 1995.-1997. Riječ je o 6-osovinskim kolima serije 260 u koja je umetnut srednji dio izvrštenih Wuppija. Simbioza stare krame. Ili dokaz kako su graceri šparni i iskoriste sve što se iskoristiti dade. Tako ćete primijetiti da su prozori u srednjem dijelu različiti od onih u rubnim dijelovima (al' mi je terminologija).


(izvor: ja)


(izvor: http://public-transport.net)


(izvor: http://public-transport.net)


(foto: Herbert Graf)


(izvor: http://public-transport.net)

Na zadnjim slikama ste, ne gledajući samo vozila, mogli zamijetiti i bogatstvo tračnica, skretnica... a to se događa na Jakominijevom trgu gdje se skreće odasvud i svuda. I one zastrašujuće svjetiljke nalik ptičjim kandžama ili golemim ventilatorima skoro da zasjenjuju i tramvaj i prugu. U minuse tramvajstva ubrajaju i narušavanje arhitekturnog sklada hrpom žica i nosača, ali ovdje, na Jakominijevom trgu, pored ovih rugoba od svjetiljki žice uopće nisu zamjetljive. A da je arhitektura naružena... - naružena je.

______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Postaj by gaspa on sri 15 pro 2010 - 9:28

SERIJA 600

Tramvaji gbr. 601–612 proizvedeni su 1986. u SGP-u. 1999. prošireni su ubacivanjem niskopodnog srednjeg dijela. Elektrika je Siemensova a dodatno okretno postolje od izvrštenih wuppertalskih tramvaja (eto, zaista su s njih poskidali sve što je moglo poslužiti). Na kolima 601 ta je preinaka obavljena u bečkom Bombardieru a ostale su izveli domaći majstori u radionici GVB. O ukusima se ne raspravlja, ali dok je dvodjelni tramvaj izgledao još kako-tako, trodjelna izvedba mi se ne sviđa.

Dvodjelni izvornik

(izvor: http://public-transport.net)

Proširena inačica

Teško je to uloviti u cijelosti. čak i sa širokokutnim objektivom





(izvor: http://public-transport.net)


(izvor: http://public-transport.net)



SERIJA 650

Niskopodni tramvaji, poznati su kao Cityrunneri. Proizvođač Bombardier. Iz bečke tvornice do Graza prevezeni su labudicama. Dugi su 27 m, kapaciteta 150 putnika. Pokreće ih 8 motora po 48 kW. Zamijenili su stare 260-ice. U prometu od proljeća 2001. (ili 2002.?). Ah, da. Gbr. 651-668.

U pravim, grazerskim bojama



(izvor: http://public-transport.net)

Danas je moderno tramvaje oslikavati – neki ispadnu čak i simpatično. Najgore je kad prefarbaju prozore pa iznutra slabo ili ništa ne vidiš, što posebno uveseljava turiste željne razgledavanja a još posebnije fotografe koji bi usput nešto i poslikali.


Rijetko slikana trinaestica

(izvor: http://public-transport.net)
Kako ja nisam odgovoran za dimenzije ove slike (bilo bi je glupo preslikavati i ponovno spremati) - ona nije ovako okljaštrena kako je vidite, pa stoga izaberite View Image i vidjet ćete je cijelu.


(izvor: http://public-transport.net)


(izvor: http://public-transport.net)


(izvor: http://public-transport.net)


Promet iz Graza možemo si približiti i doma. Cityrunner.



A kad smo već kod modela – ovakav tramvaj je očigledno bio planiran, pričalo se o njemu, ali nije bio ostvaren. Prvo skoči – onda reci hop. Prvo proizvedi tramvaj pa onda model. Ovako je model ostao samo lijepa igračka.





NOVA SERIJA 200

Zašto opet s brojevima skoro od početka? Pa još nisu sva stara zlopamtila izumrla da se nitko ne bi sjećao nekadašnje serije 200.

U nastojanju držanja koraka sa suvremenim trendovima u tramvajstvu, grazeri su za osuvremenjavanje svog voznog parka izabrali Variobahne (ili Variotrame, u anglosaksonskoj varijanti), ni manje ni više nego 45 komada proizvođača Stadler Rail, kapaciteta 47 sjedećih i 98 stajaćih mjesta. Ovi su tramvaji izbacili u Helsinkiju naše domaće iz konkurencije. Očigledno Finci više vole kockasti nego obli dizajn. I da im ne pucaju postolja i podovi.

16.12.2009. je u Grazu bio prezentiran prvi Variobahn, a u redovni promet uvršteni su od ožujka 2010.


(izvor: http://public-transport.net)


(izvor: http://public-transport.net)

I ove slike se bolje vide pomoću View Image.

Oni koji su se u njemu vozili (a ja vam nisam taj) prigovaraju da je iznutra nekako intiman (čitaj: skučen, da ne kažemo: tijesan) za prugu normalnog kolosjeka. I, gle – pokrali nam ideju o uzdužno postavljenim sklopivim stolicama iz naših tramvaja.


(izvor: http://public-transport.net)


______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Postaj by Pfaff on sri 15 pro 2010 - 10:33

Ja volim kockaste tramvaje. Ove gusjenice mo podsjećaju na "Zvjezdane ratove" grinko

______________________________________
Količina inteligencije na svijetu je konstantna,
jedino se povećava broj ljudi.




Sunger meteo

Pfaff
Administrator
Administrator

Broj postova : 8068
Age : 68
Lokacija : Rijeka
Registration date : 17.03.2008

[Vrh] Go down

Re: Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Postaj by gaspa on čet 16 pro 2010 - 10:19

PRUGE

M & M ... Graz je em velik, em sam u njemu obično nedovoljno vremena da bih obišao i evidentirao sve pruge onako kako sam to učinio u Osijeku (dobro, dužan sam vam još produžetak od Mačkamame do Bikare), pa ćete se, do daljnjega, htjeli – ne htjeli, morati zadovoljiti slijedećim šturim i krnjim prikazom.

Pruge su, kako već rekoh, dvokolosječne, izuzev danas dvije dionice. Odnosno – 2+1. Ovo +1 odnosi se na dionicu gdje fizički postoje dva kolosjeka ali je dio dana (radnim danom između 8:00 i 9:00) u uporabi samo jedan. Riječ je o uskoj uličici Jakominigasse u kojoj je automobilski promet zabranjen i u koju stanu taman ta dva kolosjeka i dva uska nogostupa. Ujutro, u doba dostave robe, dostavna vozila nemaju gdje parkirati nego na pruzi pa im je stoga dan taj jedan sat da obave svoje poslove a tramvaji za oba smjera koriste onaj drugi kolosjek. To, naravno, znači da na početku i kraju ulice postoje spojevi tih kolosjeka s po dvije skretnice.



Dokaz da se to primjenjuje u praksi


Ovakvih spojeva bilo je još a služili su i kao "okretište" dvosmjernih kola. Jedan ste vidjeli na Jakominiplatzu, drugi ste vidjeli u Steyrergasse (njemu je funkcija izlaz iz remize) a još je jedan bio u Sackstraße (obzirom da je riječ o još jednoj tako uskoj ulici, možda su bila i dva, iz istog razloga kao u Jakominigasse, a možda je imao funkciju okretnice).

Od okretišta je prometno najkomfornije Hauptbahnhof. Ima (i nema) pretjecajni kolosjek jer tamo okreću dvije linije, pa svaka linija ima svoj kolosjek. Međutim, na okretištu se može napraviti i puni krug, pa tako tramvaji mogu igrati lovice. Pretjecajni kolosijek ima i Andritz gdje opet završavaju dvije linije (iako mislim da je prije rekonstrukcije imao samo jedan kolosjek). Ostala stara okretišta nemaju pretjecajne kolosjeke ali Puntigam je imao slijepi kolosjek (tako se bar razabire iz jedne slike, iako nije jasno zašto taj kolosjek nije izveden kao pretjecajni, jer je ionako paralelan, i to u zavoju, redovnom kolosjeku). Izgradnjom novih okretišta Murpark, Puntigam i St. Peter uzet je u obzir i pretjecajni kolosjek.

Ne može bez njih. Na okretnicama postoje, naravno, ćenife. U sklopu višenamjenske zgrade ili samostojeće. Na Andritzu je uporaba besplatna (ali ju je bez ribarskih čizmi bolje izbjegavati). Na Mariatrostu je ćenifa nezaposjednuta, Clochemerle dizajn, ali je postavljena škrabica, istaknut cjenik kao i kaznene odredbe u slučaju nepridržavanja istog.

Jedna zanimljivost. Pri uređivanju Gospodske ulice (rekoh već: tramvajske žile kucavice) u njoj je 6 tjedana obustavljen tramvajski promet. Prema postojećoj infrastrukturi Andritz bi tako ostao bez tramvajskog prometa, a ni centar ne bi imao tramvajsku vezu sa željezničkom stanicom. Da se to ne bi desilo, privremeno je izgrađena tzv. penjuća skretnica (Kletterweiche) koja je postavljena na postojeće tračnice (odn. grubo preko njih) i omogućila dotad nemoguće skretanje iz Sackstraße u Murgasse i služila za promet u oba smjera.

(foto: Andreas Uller)

Nakon završetka radova ova je tvorevina demontirana i sve je vraćeno u prvobitno stanje. Skretanje Sackstraße – Murgasse opet nije moguće. No, dok je to trajalo, uvedena je privremena linija 5/7 Andritz-Wetzelsdorf (koja je skretala preko okretišta Hauptbahnhof) i koju sam ja, sretan kakav već jesam (a valjda kao za kompenzaciju za sve one druge propuste i pušione), uspio uslikati. Ujedno se vidi kako je na toj okretnici zatvoren tračnički krug.



Skretnice u Grazu nisu upravljive kako smo navikli u Zagrebu. Uzalud ćemo savijati vratove tražeći mehanizam na gornjem vodu. Tamošnje skretnice upravljaju se induktivno, senzorom ugrađenim među tračnicama koji reagira na prolaz tramvaja, pri čemu proradom skretnice vjerojatno ne upravlja vozar nego računalo u tramvaju. Skretnica je označena s W (Weiche) – a možda i drugačije – nisam proučavao. Ono W je ili ispisano među tračnicama ili visi na pločici na nosačima gornjg voda.

A sad s teorije prelazimo na praksu. Prvo ću vas gnjaviti s Jakominijevim trgom. Nekad je izgledao donekle pristojno. Bilo ga je i za tramvaje, i za aute/autobuse, i za pješake. Bile su i neke neugledne prizemne građevine i sve skupa nije izgledalo kao neki velebni trg. Na slijedećoj slici vidimo kompoziciju motornih kola serije 200 i pripadne prikolice serije 400 (prikolicama u postu nisam posvetio pažnju, jer ne moš'te imat' i ovce i novce)


Danas Jakominijev trg izgleda ovako


Automobilskog prometa, preko inače dosta velikog trga, nema. U lijevom dijelu je manji autobusni terminal. Žuto su tračnice, crveno stajališta. Vidimo da su u smjeru istoka kolosjeci razdvojeni – jedan za linije 1 i 7 a drugi za linije 3 i 6. Na okretnici lijevo nema ulaza putnika.

Spustimo li se na zemlju, među smrtnike, pogled je bitno drukčiji. Došli smo sa sjevera. Otkriva nam se trg


Tamo vidimo s lijeve strane neki tramvaj. Što to? To:


Eto još jednom tih razdvojenih kolosjeka (peroni, kao na željezničkoj stanici) linija 1/7 i 3/6


Od silne gužve i tramvaja ništa niste vidjeli. Dakle, ovako to (infrastrukturalno) izgleda


Pogled sa zapada (od okretnice). Lijevo skretanje koristi se izvanredno, ravno vozi 26 a desno skreće 24 kad je u ispomoći.


Vratimo se još malo na onu tramvajsku gužvu iz ranijih slika. Nije ona bez veze takva. Bez obzira što tramvaji voze u redovnom taktu i što se takav red vožnje čak i održava, u određene sate/minute (mislim da je subotom u ili oko podneva, pa u popodnevnim satima...) tramvaji svih linija se istovremeno susretnu na Jakominijevom trgu i onda tamo odstoje duže nego što je to uobičajeno za stajanje na stanici, kako bi putnici mogli unakrsano presjedati i odmah nastaviti putovanje, a ne da čekaju slijedeći polazak u svom željenom smjeru. Tako nešto je u Zagrebu bilo (možda je još uvijek?) samo kod polazaka zadnjeg dnevnog tramvaja u 23:30 s Trga Republike (Jelačićevog trga).

Nije neka fora uvaljivat' tuđe slike pa ću se uglavnom zadržat' na svojima, ma kako ih malo bilo. Naglasit ću (i okititi se tuđim perjem) ono što sam više neću moći uslikati ili što je dovoljno zanimljivo da vam vrijedi pokazati prije nego ja to za koju godinu sam uslikam.

Okretnica Hauptbahnhof. Em stare 260-ice, em šestica i trica na istom kolosjeku, jedna za drugom. Pretjecajni kolosjek zaista je ostao pretjecajni.

(izvor: http://public-transport.net)

Okretnica Puntigam, odn. bolje rečeno: kod nje. Tu imamo neki tunel (iako je bečki tramvajski tunelski sustav daleko upečatljiviji) koji ni sam nisam vidio, pa ću se slici čuditi zajedno s vama.

(izvor: http://public-transport.net)

Sad opet ja. Da se ne petljamo suviše okolo, idemo ubijati okretnice redom, od sjevera u smjeru kazaljke na satu. Okretnica Andritz. Do nje vodi pruga izdvojena od ceste (sedamdesetih je godina bila izdvojena od svega – išla je posred ničega, pa se onda poslije malo-pomalo izgrađivalo u njezinom okruženju, tako da danas više ne vidite ledinu nego lijepo urbanizirano područje). Izdvojenost se naglašava i ogradom s obje strane pruge (koja se svojom izvedbom sasvim lijepo uklopila u okoliš) koja sprečava pješačko pretrčavanje odn. bilo kakav prijelaz preko pruge.



Na-lijevo-krug! I zvjeraj u okretnicu. Građevina u lijevoj polovici portala je novijeg datuma. Sadrži ćenifu. Onu za ribarske čizme. Stara zgrada je srušena a bila je nekako iza nje (gledano odavde), ali s druge strane pruge (novu građevinu tj. dvije pruga danas zaokružuje), poprečno na smjer kako gledamo sliku, i tramvaj je stajao uz nju, u zavoju. Danas tramvaji stoje desno.


Nezaposjednuta okretnica


Širi prikaz za shvaćanje globalne situacije. Ima tu i autobusna stanica. Polazna i prolazna.


Slika je ujedno i mala ilustracija urbanističkog nereda. U Grazu malo-malo pa između prizemnica i jednokatnica, u četvrti vila, izraste poneki deset- i više katni neboder. Kao da ne postoje urbana pravila. Ni GUP. Ni UPU NI... (ma dobro, nije ovo forum za arkitekte)

S 12 kazaljke pomičemo na 1. Ujedno idemo i trasom linije 1. Do povijesnog okretišta Hilmteich, dokle su vozili prvi tramvaji (dalje je tom trasom vozila prigradska željeznica, Mariatroster Bahn). Da bi zaokrenuo, tramvaj ovdje skreće pod oštrim kutom u ulicu lijevo.


I tramvajska čekaonica je ostala iz onog doba


Par metara dalje, sred račvišta, dvokolosječna pruga prelazi u jednokolosječnu a ona je položena posred ceste, pa kad se tamo vozite, nekako sumnjivo gledate u tramvaj koji vam dolazi ususret.


Ovo je bilo projektirano rješenje. U stvarnosti je ovako: dolazi cityrunner iz Mariatrosta...


...a drugi, čekajući dotle na stanici i propustivši ovoga, nastavlja prema Mariatrostu


Mi sad govorimo o okretnici Hilmteich. Pa, okrenimo! Njezinu trasu nije bilo u mogućnosti u potpunosti izvesti javnim prometnim površinama, već dio ide ovako (ne trebam posebno reći da vrijedi stroga zabrana prolaza pješacima... bla, bla, bla...)


I onda se okretnica zatvara i vraća na glavnu prugu


Mi nastavljamo u smjeru sjevera i sjeveroistoka. Par sto metara dalje od Hilmteicha pruga se odvaja od ceste i ide svojim koridorom, trasom nekadašnje željeznice. Cijelim putem je to manje-više slično kao što pokazuje ova slika – pristup Mariatrostu. Opet je tiu ono – ne smije se hodati... Ponegdje se navodi da je tračničko područje posebna zemljišnoknjižna čestica u vlasništvu (tramvajaca, željeznice...), pa se nametnicima poput mene imputira i smetanje posjeda. Ni dopis Vlatke Škorić ne bi tu pomogao.


Jobrni se, jobrni


Kraj pruge. Ravno pred nama je nekadašnja remiza IV, danas tramvajski muzej. A tramvaj ovdje okreće opet u smjeru kazaljke na satu. Ide ravno prema muzeju, radi desni krug obilazeći desnu zgradu i vraća se onim tračnicama s desne strane. Kako sam objasnio, mora bit' jasno i pučkoškolcima.

Što je s druge strane kuće okružene prugom? Pa ovo:


Cityrunner je netom krenuo sa stanice (stoji u zavoju). Gore na vrhu brda je lokalna znamenitost, bazilika Mariatrost. Druga znamenitost, ćenifa, je ono zeleno ispred žute kuće a lijevo od kraja tramvaja.

Sad bi kazaljke trebalo pomaknuti na kojih 3, pola 4, ali zar vam još nije dosta? Odmorite malo.

Još ću malo nadopuniti priču o linijama. Eh, da admini nisu ukinuli mogućnost naknadnog uređivanja posta, sad bi on na nešto i ličio. Ovako imamo šalatu.

Linija 15 je tradicionalna izvanredna linija za dan Svih Svetih. Uvedena je 1951. od Glavnog kolodvora do središnjeg groblja i to je tako bilo sve do 1988. (uz prekid 1985. kad se obnavljao most kojim pruga prolazi). Onda su je jednokratno aktivirali 1993. a današnjom trasom (Schulzentrum St. Peter – Zentralfriedhof) vozi od 2002.

Istražujući činjenice, kako bi ovaj prikaz bio što kvalitetniji, stalno nailazim na nove i nove podatke. Koji put su izvori nesukladni, pa onda ni sam nisam siguran kojem izvoru vjerovati. Danas sam, kao ćorava kokoš koja pogodi zrno, nabo dosta iscrpne podatke o cjelokupnom voznom parku, o linijama, o stajalištima... ali sad se više nećemo vraćati na staro. Nećemo dodatno začinjati salatu.

Nisam gotov!

______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Postaj by Pfaff on čet 16 pro 2010 - 14:57

Moćan Ti je ovaj prikaz...

Hoćemo li u nastavku nešto saznati i o uspinjači na Schlossberg?

______________________________________
Količina inteligencije na svijetu je konstantna,
jedino se povećava broj ljudi.




Sunger meteo

Pfaff
Administrator
Administrator

Broj postova : 8068
Age : 68
Lokacija : Rijeka
Registration date : 17.03.2008

[Vrh] Go down

Re: Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Postaj by gaspa on čet 16 pro 2010 - 15:28

Uz malo napada dobre volje možda je obradim kao posebnu temu. Nešto fotomaterijala bi se našlo...

______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Postaj by gaspa on čet 16 pro 2010 - 18:21

REMIZE

Ne pišem baš često, al' kad se raspišem...

Međutim, u okviru ove teme neću se više suviše raspisivati. Više ću se rasslikati (ali i to u podnošljivim granicama). O remizama nemam puno što za reći. Remiza k'o remiza. Nisam ulazio ali me nisu ni otjerali. Jednu sliku sam, opreza radi, okinuo onako nehajno, s boka.

Zasad ćemo se pozabaviti samo remizom 1 u Steyrergasse.

Špijunsko oko vidjet će te obje remize ovako (uz moj upitno ali uglavnom točni raspored tračnica)


Steyrergase i njezino tračničje odakle se desno odvaja pruga za garažni dio sjevernog dijela (istočni ulaz) a dalje nastavlja za dvorišni dio sjevernog dijela (zapadni ulaz) i južni dio


Garažni dio u nedjeljnom miru


Slika koju više nećemo vidjeti (osim na slikama): stare 260-ice pred vratima garažnog dijela.

(izvor: http://public-transport.net)

Nešto dalje je i to dvorište.


Stare 260-ice odmaraju u dvorištu. Nagradno pitanje: koliki je najmanji broj manevara potreban da tramvaji budu sparkirani uzlaznim nizom gbrova s lijeva na desno?

(izvor: http://public-transport.net)

Tako je to bilo nekad. U vanjskom prostoru se uvijek našlo tramvaja. A danas? Pa još u nedjelju, kad je u prometu manji broj vozila? Gdje su ih sakrili? Sve je prazno...


Pogledajmo bolje ovaj specijalni tramvaj za održavanje tračnica


Ova krama im baš i ne služi na čast – osjećam se k'o doma. A možda to u remizama mora biti tako...

Prijeđimo na drugu stranu ulice.


Aha – nešto se događa! Jedan upravo izlazi iz svoje škulje.


A ovo je neuspjeli dio projekta južne remize


Teksta je sve manje. Al' ga ipak bude još!

______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Postaj by Pfaff on čet 16 pro 2010 - 19:32

gaspa je napisao/la:Teksta je sve manje. Al' ga ipak bude još!
Asimptotski se približavaš čistom slikopisu... Nije to ni loše (tako dugo dok imaš sape...) super2

______________________________________
Količina inteligencije na svijetu je konstantna,
jedino se povećava broj ljudi.




Sunger meteo

Pfaff
Administrator
Administrator

Broj postova : 8068
Age : 68
Lokacija : Rijeka
Registration date : 17.03.2008

[Vrh] Go down

Re: Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Postaj by Gost on čet 16 pro 2010 - 20:20

gaspa je napisao/la:...
A ovo je neuspjeli dio projekta južne remize

...
Ne obaziruć se na ovo drvo što je izraslo između šina, ova devijacija mi je nekako ... previše scharf hm . Je mogao uopće tuda proć tramvaj icon_whoknows help ?

Nego kad sam sad već uletio, gaspa, možeš malo pobliže pojasnit onu crnu kartu. Zašto toliko košta? Zašto se može kupit samo kod kontrolora? I zašto je najvrednija (osim po cijeni mrgreen )?

Jesam te, ha? Jesam te zatlačio sa pitanjima kul ?

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Postaj by gaspa on pet 17 pro 2010 - 9:47

Ona pruga je očigledno neka sprdačina - mali nezavisni ficlek. Njihov smisao za humor.

Crna karta? Pa to je karta za vožnju na crno. Za one koji se švercaju. Naplaćuje je kontrolor. A globa je 45 eura.

Najskuplja je od svih karata, naravno. A usporedio sam je s rangiranjem kreditnih kartica: srebrna-zlatna-platinasta/dijamantna-crna pri čemu svaka slijedeća viša nosi sve veća prava i pogodnosti (uz sve veću godišnju članarinu), a pokazuje razinu prestiža korisnika. Crnu je, kao najprestižniju, uveo Diners.


______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Postaj by gaspa on pet 17 pro 2010 - 9:58

Uslijedio je i nastavak.


TRAMVAJSKI MUZEJ

Inicijativu za osnivanje zbirke povijesnih vozila dao je Erwin Franz, potomak Andrea Franza, graditelja Mariatroster Bahna. Počelo je 1969. s dvije prikolice, a GVB je prisnažio dvojim motornim kolima pa je 13.06.1970. upriličena i prva oldtimer vožnja motornih kola s dvije prikolice. Službeni osnutak muzeja bio je 1971. otkada muzej sudjeluje u brojnim gradskim obilježavanjima raznih godišnjica. Od 1977. održavaju se i redovne vožnje muzejskim tramvajima. Od 1980. muzej koristi prostore remize IV u Mariatrost i, do njezinog rušenja 1992., remize II (nasuprot Glavnom kolodvoru).

O svemu nešto malo više, a svakako službenije, piše i vidi se u www.tramway-museum-graz.at

Možda (više) ne znamo koliko je sati, ali barem znamo gdje smo


Muzej ozgo, iz svemira. Doradio: ja. Ali slabo. Fali po jedan kolosjek lijevo i desno u muzeju.


Vidi se da muzeji žive od budžeta a ne od vlastitog prihoda, pa im je svejedno kad im je radno vrijeme (samo nek' bude što kraće) – tako je i ovaj muzej otvoren... zapravo ne znam ni kad jer su me prijašnji podaci obeshrabrili da uopće i razmišljam mogu li se u njega plasirati kao posjetitelj. Zato sam ušparao koji euro za ulaznicu, a ipak nešto i vidio. Zato tamo i nije važno koliko je stvarno sati. Jer uvijek ste u krivo vrijeme.

Već sam vam pokazao da, kad se zašpuramo tračnicama linije 1, lupimo (ako ne pazimo na skretnicu koju ionako ne možemo okrenuti jer nemamo odgovarajući uređaj za komunikaciju s njezinim senzorom i mehanizmom) u ogradu tramvajskog muzeja.


Dobri ljudi će nam, samo za ovu priliku, besplatno otvoriti vrata ovih spremišta

(izvor: http://public-transport.net)

Pa, pođimo s lijeva na desno. Ili od sjevera prema jugu.



Motorna kola iz Amsterdama gbr. 902, proizvedena 1948. Eto, ovaj muzej nadrastao je lokalne okvire i ima međunarodni karakter.

Ovaj iza njega je münchenski 2970, proizveden 1943. u Reichsbahnausbesserungwerk Neuaubing München na postolju iz 1925.


Tabele, tabele...


U slijedećem boxu su Wuppi 566 i gbr. 637 sagrađen 1939. za 3rd Av. Transit System New York a od 1949. do 1969. vozio u Beču kao tip Z, gbr. 4202


U desnom (južnom) boxu su serija 200 (naružena McDonaldsovim natpisom) i bečki tip A iz 1944. (Waggonfabrik Fuchs iz Heidelberga).


Tu je i prikolica Uerdinger Waggonfabrik iz 1944., pripadajuća motornim kolima serije 200




Nekadašnja prikolica nekadašnje linije 2


Ima tu svega i svačega u ovom boxu


Waggonfabrik Weitzer iz 1900. (1000 mm)


Ono lijevo što se malo vidi je dubrovačka 760 mm prikolica gbr. 25 iz 1910. (Waggonfabrik Weitzer). Iz ovih krajeva je i škodina subotička prikolica gbr. 2005 iz 1924.

Ovo je nešto novo (u smislu starine) – možda solilo?, a lijepo se vidi stari logo GVB. Iza je otvorena dubrovačka prikolica.


Što ima još u tom muzeju? Doduše, nisam vidio, ali bitno je da znam. Pa da se rajcam. Ili jadim. Dakle, tu još ima 4 motornih kola proizvedenih od 1899. naovamo u Waggonfabrik Weitzer a koja su vozila u Grazu (gbr. 22, 93 s prikolicom 77B, 117 koji ste vidjeli na slici na svojoj vožnji i 121); tu je i 137 koji je prije Graza vozio u Mettmannu (a to je mjesto u Neanderthalu – znakovito za oldtimere, zar ne?) i Düsseldorfu; imamo noviji SGP-ov 234 i Wuppi 566.

Tu su, nadalje, 8 motornih kola iz drugih gradova, među kojima ističem osječki gbr. 11 proizvođača Waggonfabrik Ringhoffer iz 1926. te dubrovački gbr. 1 proizvođača Waggonfabrik Weitzer iz 1910. (kad ih već mi nismo znali/htjeli sačuvati), kao i subotički gbr. 997 iz 1898.

Naći ćemo i postolje Mariatroster Bahna, 1974. rekonstruirani konjski tramvaj iz 1878. te model (mockup) cityrunnera 650

Glede prikolica, tu ih je 10, od konjskih do onih za električna motorna kola.

Ima i radnih vozila. Vagon za ugljen (iz doba tramvajskog teretnog prometa, kad je ugljen prevožen od Köflacher Bahnhof za grijanje bolnice St. Leonhard), vagon za sol (za posipavanje pruge protiv zaleđivanja?), vagon za varenje, vagon za održavanje gornjeg voda i ispravljački vagon (za koji mi nije jasno gdje bi pretvarao izmjeničnu u istosmjernu struju i zašto, kad je već tramvajska mreža istosmjerna).

I onda nekako tugaljivo pomislimo što smo mogli imati u Zagrebu. I M-24, i gbr. 55, i gbr. 100, i TMK 101 i prikolice sake fele (ne samo pagodu), a posebno 503. Pa zglobni 200, brusilica, teretni M-24, teretne prikolice,... ah.


I još nešto što je prekratko da bi zaslužilo poboldani naslov osamnaesticu, ne spada u dosad izložene dijelove, a moglo bi se nazvati EPP. U Jakominigasse ima neka poslovnica GVB-a (a pokriva zapravo sve združene linije – Verbundlinien) gdje se možete opskrbiti raznovrsnim materijalima (redovi vožnje, sheme linija, prospekti...) u tolikoj količini da bude problematično za nošenje. Za one koje je sram toliko grabati – ima ih i na kolodvorima, gdje vas nitko ne vidi, i u turističkom uredu u Gospodskoj ulici. U toj Mobil Zentral ima i neka suvenirnica s modelima tramvaja (nisam zalazio jer je moj izbor bio nažalost umrli prvo Koch pa Modellbau Gießauf na Glavnom trgu, a – kakve sam bio sreće – nema više ni Singa).


Konačno sam gotov. E jeste me namučili s ovime.

______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Postaj by gaspa on pet 17 pro 2010 - 10:06

Pfaff je napisao/la:Hoćemo li u nastavku nešto saznati i o uspinjači na Schlossberg?
Što je ovo? Emisija Zaželjeli ste - poslušajte pročitajte?

Kad bolje razmislim i prespavam - zašto ne?

Because you asked for it?

Ne!

Because you deserve it!

Samo nek mi Časna Starina administrator kaže u kojem podforumu hoće o tome čitati.

______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Postaj by Gost on pet 17 pro 2010 - 10:42

Predobro! Da sad banem u Graz nikako se nebi mogal zgubit yes mada tamo nikad nisam bil!

clap super super2

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Holding Graz Linien ili Tramvaji u Grazu

Postaj by Sponsored content Today at 8:51


Sponsored content


[Vrh] Go down

Stranica 1 / 2. 1, 2  Next

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]

- Similar topics

 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.