Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Započni novu temu   Odgovori na temu

Stranica 1 / 2. 1, 2  Next

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Postaj by gaspa on sub 19 vel 2011 - 15:57

Upitate li stručnjake različitih profila kako radi ovaj naš svijet i što ga pokreće, svak će trubiti svoje. Vjeroučitelj će se pozivati na Božju volju, kemičar će dokazivat kako je sve u kemiji i rezultat kemijskih procesa, fizičar će tupiti o raznim silama i česticama, filozof će filozofirati i naposlijetku ni sam sebe neće razumjeti, a električar će vam nastojati dati do znanja da je bit u struji.

Znamo da se svijet sastoji od atoma a ovi pak od jezgre oko koje se vrte elektroni. Električari već to smatraju nekom strujom. Pa, po definiciji, struja i jest gibanje elektrona, ne doduše ovako, oko jezgre, nego... (stop, nemoj zatupiti!). Dakle, struja je nekakvo gibanje pozitivno ili negativno nabijenih čestica iako to fizički ne vidimo, pogotovo ne u krutom vodiču kojim struja „teče“.

Kako struja nastaje? Gibanjem vodiča u magnetskom polju njegova se dotad mirna i nezainteresirana struktura uzbudi i s jednog na drugi kraj poteče struja, što ovisi o smjeru magnetskog polja i smjeru gibanja žice. Znači – zamislite onaj potkovasti magnet (mlađi to vjerojatno nikad nisu vidjeli) čiji su krajevi magnetski polovi – jedan sjeverni (pozitivni), drugi južni (negativni). Kad između njih provučemo žicu, u njoj će se pojaviti struja. Ako su krajevi žice u zraku, ništa nećemo primijetiti. Ali da uzmemo veliki magnet, i više njih jedan do drugog, pa vučemo žicu na čije smo krajeve spojili neku žaruljicu, ona će, dok se žica giba, svijetliti.

Ne pokušavajte ovo ponoviti kod kuće – neće vam uspjeti. Jer vam je magnet preslab, jer vam je žica prekratka, jer vam je žarulja prejaka.

A sad zamislite da ste od svih tih magneta formirali krug i da se žica stalno kreće po putanji kružnice među njima. Kad bismo to malo bolje konstrukcijski uredili, dobili bismo rotacioni generator struje. Isto, naravno, vrijedi ako žica miruje a magneti se okreću oko nje. Malo drugačija konstrukcija nam daje magnet (ili više njih) koji se okreće oko svoje osi a žica u obliku kružnice, ili čak spirale, ga okružuje. Sad smo već jako blizu pravom izgledu generatora.

Bilo kako bilo, pustimo detalje, ovaj princip dobivanja struje se koristi u strojevima za njezinu proizvodnju – generatorima. Magnet je na rotoru a namot (tako se to kaže) na statoru.

Ono smo rekli ili (valjda) znate da je jezgra atoma pozitivno nabijena a elektron koji oko nje kruži negativno. Količina naboja je jednaka pa je sve u ravnoteži. Da bi potekla struja, ravnoteže ne smije biti. Struja između dvije točke teče uslijed razlike električnog potencijala između tih točki (tu razliku zovemo električni napon), nastojeći opet sve dovesti u ravnotežu. Svrha je generatora da ne dozvoli tu ravnotežu već da stalno održava potrebnu razliku potencijala.

Kad smo rekli da struja teče, zamislili smo je poput rijeke koja ima svoj (vidljivi) početak i svoj (vidljivi) kraj. Ali, da bi to sve funkcioniralo (jer voda se u izvoru ne stvara ni iz čega niti na ušću ne nestaje u ništa), krug se nekako mora zatvoriti. To ide kroz poniranja u zemlju, hlapljenja, kondenziranja u oblacima i kišu – dakle nekim putem koji baš ne možemo dovesti u konkretnu vezu s određenom rijekom. Slično je i sa strujom – ona izvire u generatoru, teče vodovima i izvršava svoju korisnu funkciju u raznim potrošačima, a onda se nekim putem ponovo vraća do generatora. To može biti kroz žicu, kako je i došla (ali ne kroz istu kojom je došla) ili kroz zemlju.

Da rezimiramo i pojednostavnimo: jaaako jaaako velika petlja (žica) jednim svojim malim dijelom prolazi kroz generator gdje na nju djeluju magneti koji se tamo vrte i u njoj pobuđuju struju koju onda koriste svi koji su na tu žicu priključeni.

Tako opisana struja stalno teče od generatora do potrošača i natrag, uvijek istim smjerom, pa je zovemo istosmjerna struja. Možemo je koristiti posvuda – za rasvjetu (ne samo u baterijskim svjetiljkama), za grijanje, za pogon elektromotora...

Prva komercijalno korištena struja bila je istosmjerna. Njezin je problem što se ne može (uspješno) slati na veće daljine, pa elektrane trebaju biti blizu potrošača. A onda je tamo neki Tesla, u dokolici šarajući štapom nesuvisle krivulje u pijesku, uspio iz jedne od tih šara isčitati osnovu budućeg sustava izmjeničnih struja... ali o tome u nekoj drugoj epizodi.

Još riječ-dvije o mjernim jedinicama i veličinama. Napon se, bilo istosmjerni, bilo izmjenični, mjeri u voltima (V) a struja u amperima (A). Različiti potrošači koriste različite napone, a od češće susretanih istosmjernih napona to su 12 V=, 24 V=, 48 V=, 110 V=, 220 V=

Tračnička vozila voze na raznim naponima: 600 V=, 750 V=, 800 V=, 1000 V= (ZET), 3000 V= (HŽ).

Za zdravlje i život opasan smatra se napon veći od 50V=. U stvari – nije opasan napon, već struja koju on izaziva a koja ovisi o otporu kruga kojim prolazi (otpor dodira + otpor ljudskog tijela). Zato se, recimo, akrobatu koji hoda po kontaktnoj mreži ne bi ništa dogodilo (iako bi on sam pritom isto bio nabijen na 3000 V) sve dok negdje ne bi zatvorio strujni krug, bilo dodirom nekog predmeta koji ima vezu sa zemljom, bilo dolaskom u blizinu takvog predmeta pri čemu zrak između njega i tog predmeta zbog male udaljenosti ne bi više bio dovoljno dobar izolator. O opasnostima od struje vjerojatno ćemo isto još po koju kasnije.

Rekao sam izolator? Hajde, možemo i o tome koju danas. Općenito svijet poima da postoje materijali koji vode struju pa ih zove vodičima, i materijali koji ne vode struju, pa ih zove izolatorima. Električari pak dijele materijale na vodiče i vodiče. Izolatora nema! Svi materijali vode struju. Doduše, neki tako slabo (vremenska konstanta polarizacije im se mjeri u danima... ali zadovoljite se s mojim objašnjenjem i ne sitničarite postavljanjem daljnjih pitanja, jer onda jao si ga meni i jao si ga vama, kad uđemo u daljnju raspravu) da se to zanemaruje pa ih onda svrstavaju u izolatore.

Ufff – dosta za ovu epizodu. A zašto sam uopće s ovim i počeo? Povod je nekoliko razgovora u kojima sam uočio da bi dijelu forumaša bilo dobro pojasniti neke detalje i proširiti im znanja, jer s nekim činjenicama barataju zdravo za gotovo a nikad nisu razmišljali (normalno, jer si nisu ni znali postaviti takvo pitanje) s čime je to povezano, kako i zašto to radu uopće i baš tako. I možda neki opisi i usporedbe neće biti baš 100% znanstveni niti odgovarati teoriji, ali nastojat ću ih takvim prikazom učiniti jednostavnim i shvatljivim, poput slikovnice. Jer vi ionako iz ovih par napisa nećete naučiti elektrotehniku, jednako kao što ja, čitajući temu Njam, njam neću naučiti kuhati (al' će mi se proširiti pogled u svijet kulinarike).

Nastavit će se jednog dana kad opet budem u švungu

______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Postaj by Gost on sub 19 vel 2011 - 16:46

Jako dobro i vrlo poučno a nadasve zanimljivo!
gaspa je napisao/la:...i]Nastavit će se jednog dana kad opet budem u švungu[/i]
Nadam se samo da slijedeći nastavak neće bit oko Nove godine mrgreen . Daj ti to malo konsolidiraj snage i napiši slijedeći nastavak. Dobro, ne baš sad večeras ali kroz par dana jer u ovome ima prilično "štofa" yes !

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Postaj by LLeon on sub 19 vel 2011 - 17:04

Jako dobro, jako dobro. bravo
Iako mi je većina ove tematike poznata (ostalo nešto elektrotehnike u glavi još od srednjoškolskih/ studentskih dana), dobro se podsjetit ovakvom popularno- znanstvenom mini lekcijom.

Nego, upravo mi je palo na pamet nešto o čemu nisam nikad prije razmišljao: vlak (ne mislim na dizel) se ne bi mogao kretati po tračnicama da su one napravljene od izol.... slabog vodiča, npr. plastike, ili da lokomotiva ima gumene kotače. hm

______________________________________
Kome se žuri nek ide pješke!

LLeon
Moderator
Moderator

Broj postova : 2402
Age : 38
Lokacija : R1J3KA
Registration date : 01.03.2008

[Vrh] Go down

Re: Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Postaj by Miha on sub 19 vel 2011 - 17:52

Svatko od nas ima mali generator a to je onaj na biciklu Very Happy Radi na principu kako je gore opisano s magnetima....

Miha

Broj postova : 576
Age : 26
Lokacija : grad Đakovo (Croatia)
Registration date : 13.12.2008

[Vrh] Go down

Re: Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Postaj by gaspa on sub 19 vel 2011 - 18:02

Miha - budući električar. Nastavit će vam ova razmatranja kad ja umrem.

Lleon - kretanje vlaka s gumenim kotačima ili po plastičnoj tračnici - naravno da ne. Mogao bi samo teoretski odn. takva lokomotiva ne bi bila isplativa jer bi zahtijevala enormno visoki napon i gubici bi bili ogromni a iskoristivost mala. Struju treba shvatiti ozbiljno (da ide i gdje ne mislite da može ići) jer bi se složenim računom moglo pokazati kad dođe do kvara na dalekovodu u TS Meline (ili TS Pehlin), a uzemljenje tamo nije pravilno izvedeno, kućište vašeg štednjaka u kuhinji dolazi na napon od kojih 600 V (a sve to ne po žici nego po plaštu kabela koji glumi izolator) i koji vas, dirate li u tom času štednjak, bez greške rastavlja s ovim svijetom. Zato je rješavanje uzemljenja - naizgled peace of cake - itekako složen problem.

______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Postaj by Thommo on sub 19 vel 2011 - 22:14

Ovo Lleonovo s gumenim kotačima me podjetilo na jedno razmišljanje kad sam još bio tinejđer. Išao sam tada u Elektro školu pa sam stekao osnovna znanja o materiji...

Razmišljam ja tada ovako: AHA, kontaktna mreža ima donju žicu gdje klizi pantograf, a strujni se kruh zatvara po onoj gornjoj žici... Onda mi sine da trošilo (lokomotiva) mora biti spojeno NA OBA pola izvora - a loksa nigdje nije spojena na gornju žicu...
smiling devil kul

Tada mi je nepogrešivom Holmesovskom dedukcijom ( smijesno nono ) postalo jasno da šine MORAJU voditi struju... Iako mi tada nikako nije bilo jasno zašto onda one nisu opasne za pješake koji stanu na njih...

Nego, kako je kod 1:1 modela riješen prijenos struje s tijela lokomotive na kotače? Za 1:87 modele znam kako je riješeno, ali za ove velike nisam baš upoznat.

Thommo
Moderator
Moderator

Broj postova : 2303
Lokacija : Rijeka
Registration date : 29.02.2008

http://hobipoint.com

[Vrh] Go down

Re: Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Postaj by gaspa on sub 19 vel 2011 - 23:01

Bilo je i rješenje s dva kontaktna voda, kao kod trolejbusa, ali je napušteno jer nije baš bilo suviše mjesta za dva pantografa (treba uzeti u obzir da kontaktni vod nije povučen idealno ravno nego cik-cak, kako bi se pantograf ravnomjerno trošio), a opet je trebao postojati i dovoljan razmak da ne dođe do preskoka struje s voda na vod.

Onda da još malo nadopunim prethodno izlaganje, jer vidim da ste, nestrpljivi kakvi već jeste, skočili na ono što sam mislio napisati u 4. postu mrgreen

Između napona i struje postoji jednostavan odnos: napon je produkt struje i otpora kruga kojim struja prolazi i to je čuveni Ohmov zakon za neznalice. Ohmov zakon u integralnom obliku je malo složeniji i uključuje veličine magnetskih polja, pa nećemo o tome.

Kad malo razvijemo temu vidjet ćemo da ni to nije baš tako, ali - o tom potom.

Dakle, iz gornjeg slijedi da što je napon napajanja strujnog kruga veći, veća je i struja koja tim krugom protiče (jer se otpor nije promijenio).

Ne petljajte mi još lokomotive u priču - tamo su neke stvari možda malo drugačije.

Još nešto o veličinama napona. Naponi do uključivo 1000 V zovu se niski naponi, naponi do uključivo 35.000 V zovu se srednji naponi a naponi iznad toga su visoki naponi - ne glede na onu čuvenu tablicu: opasnost, visoki napon, opasno po život, koja se stavlja i na postrojenja s 1000 V. Sad sam već napravio ozbiljan iskorak prema izmjeničnim sustavima pa... laka vam noć za danas

______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Postaj by Miha on ned 20 vel 2011 - 0:31

Osim niskih napona zaboravio si spomenuti i mali naponi a oni su do 50 V izmjenične ili 120 V istosmjerne struje. Sve iznad toga je OPASNO po život čovjeka.

Istosmjerne struje su one koje ne mijenjaju svoj oblik po vremenu a izmjenične su one koje mjenjaju 50 puta u sekundi tj. imaju frekvenciju od 50 Hz-a i sinusnog su valnog oblika (najčešće). Jedna takva promjena se zove period a traje 20 ms.


Eto malo sam nadopunio kolegu Gaspu s temeljima Elektrotehnike ..... Smile

Miha

Broj postova : 576
Age : 26
Lokacija : grad Đakovo (Croatia)
Registration date : 13.12.2008

[Vrh] Go down

Re: Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Postaj by Pfaff on ned 20 vel 2011 - 16:26

Miha je napisao/la:.,. a izmjenične su one koje mjenjaju 50 puta u sekundi tj. imaju frekvenciju od 50 Hz-a i sinusnog su valnog oblika (najčešće). Jedna takva promjena se zove period a traje 20 ms.
A što je s onim trofaznim lokomotivama na 16 i pol herca (ili tako nekako). Te nisu izmjenične?

______________________________________
Količina inteligencije na svijetu je konstantna,
jedino se povećava broj ljudi.




Sunger meteo

Pfaff
Administrator
Administrator

Broj postova : 8068
Age : 68
Lokacija : Rijeka
Registration date : 17.03.2008

[Vrh] Go down

Re: Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Postaj by gaspa on ned 20 vel 2011 - 17:27

Ovi mladi uvijek negdje žure, odmah bi ispričali kraj... Nisam namjeravao, ali moram početi popravljati štetu. Izgleda da je Miha u dogovoru s Thomcroom koji želi skori nastavak.

Dakle – sjećate li se još onog štapa koji smo pomicali kroz magnet? E, pa sad zamislite da ga ne mičemo samo u jednom smjeru nego amo-tamo (ili lijevo-desno, ili gore-dolje, ili naprijed-natrag...). Naravno da bi se i u tom slučaju u štapu pojavila struja (jer se uvijek pojavljuje kad dolazi do pomaka vodiča u magnetskom polju ili polja oko vodiča), samo bi se i njezin smjer mijenjao kako se mijenja smjer gibanja štapa. Kad sve to konstrukcijski uvećamo i dobro posložimo, tako da se magnet (ili više njih) vrti u sredini a žicu na neki čudan način smotamo naokolo, možemo proizvesti takvu struju koja mijenja smjer, tj. Izmjeničnu struju. A koji će nam vrag ona? Koliko ide u jednom smjeru, toliko ide i u drugom, i kad se sve zbroji, ostaje nam jedna velika nula. Eh, to je tako samo matematički. Ali ako takva struja ide jednu minutu lijevo a jednu desno, žarulja na kraju žice će svijetliti promjenjivom jačinom, a kad struja promijeni smjer, onda će i ugasiti. Ako sad dalje zamislimo da se oni magneti u sredini vrte sve brže i brže, i struja će mijenjati smjer sve brže i brže i žarulja će treptati sve brže i brže. Ovu izmjenu smjera struje zovemo frekvencija.

Iako je srednja vrijednost izmjenične struje nula (koliko je ode tamo, toliko nam se opet vrati amo), na neki čudni način ta se struja ipak itekako dobro može iskoristiti i ta njezina korisnost se zove efektivna vrijednost, koja – začudo – nije nula! Ako sve lijepo jednoliko posložimo, ta će struja (a onda, naravno, i napon) imati oblik sinusoide. Naravno da oblik može biti i bilo kakva nepravilna grboida. Ali sinusoida nam daje bolje rezultate u korištenju.

Vratimo se malo na početak. Rekli smo da micanje vodiča u magnetskom polju proizvodi struju. A sad uzmimo malo žice, smotajmo je oko nekog štapa ili cijevi (a možemo i oko ničega) i pustimo kroz tu žicu struju. I gle čuda – napravili smo magnet Kroz štap, cijev ili onaj zrak u sredini dok teče struja prolazi magnetsko polje.

Sad se pitate a kako funkcionira onaj magnet-potkova, izrađen od magnetita? Pa, u biti po istom principu. Negdje u njegovim atomima se elektroni kreću tako da to njihovo kretanje stvara magnetsko polje. I zato sam na samom početku rekao da čitav svijet pokreće struja.

A sad natrag u stvarnost. Ono što nas okružuje i što koristimo je izmjenična struja. Nezina je frekvencija 50 herca (Hz) odn. 50 puta u sekundi mijenja smjer. To nije neka bezvezna ni proizvoljna vrijednost već jedina prirodna i suvisla mogućnost ako se izmjenična stuja dobiva iz rotacionog generatora (formulu ćemo izostaviti). Druge frekvencije mogu se dobiti ili mučenjem konstrukcije ili pretvorbom.

O izmjeničnim naponima vrijedi isto što i o istosmjernim, plus jedna velika prednost. Veličina izmjeničnih napona se vrlo lako može mijenjati i tome služe transformatori. U transformator struja uđe na jednu zavojnicu i proizvede magnetsko polje. To magnetsko polje pak u drugoj zavojnici (koja s prvom nema veze) prouzroči struju odn. napon. A njihove veličine ovise samo o broju zavoja (ostalo o čemu ovise vas se ne tiče!). Priča, naravno, ne vrijedi za istosmjerne napone (oni se pretvaraju drugačije) jer je struja stalna, ne mijenja se, pa se ne mijenja ni magnetsko polje, a tako se u drugoj žici ne može ništa stvoriti.

U elektranama se proizvodi napon većinom 6000 ili 6300 V. Proizvedeni napon se onda transformira na vrijednost 110.000 V, 220.000 V, 400.000 V ili 750.000 V (toga u nas još jok). Na višim naponima prijenos je jeftiniji zbog manjih gubitaka i jeftinijih (tanjih) vodova. U naseljenim regijama gdje se dovedena struja koristi taj se napon opet spušta na 35.000 V ili 20.000 V i razvodi po regiji i dalje spušta na 6.000 V koji dolazi do vaših kvartovskih trafostanica.

Iz tih kvartovskih trafostanica za naše svakodnevne (kućanske) potrebe koristimo napon 231 V (to je ta efektivna vrijednost napona koju sam već spomenuo). Donedavno je to bio napon od 220 V. Zato kad kupujete električne aparate i uređaje (uključivo žarulje, osigurače, utičnice...) pazite da na njima piše da su proizvedeni za napon 250 V (da se ne bi EU ili tko drugi preko naših leđa i novčanika rješavao starih zaliha proizvedenih za 220 V).

Još jedna fora. U izmjeničnom sustavu govorimo o fazi i nuli. Fora je u tome da jedan kraj žice u magnetskom polju uzemljimo. Kako je zemlju nemoguće električki nabiti sredstvima koja su nam na raspolaganju, ona je uvijek na potencijalu nula. A potencijal (koji stvara napon prema toj zemlji) na drugom kraju žice se mijenja: malo je pozitivan, malo negativan, što je normalno, obzirom da struja malo ide iz generatora faznim vodičem do trošila i vraća se na uzemljeni kraj, a malo ide s tog uzemljenog kraja obratnim putem. Doduše, kad vas trese, trese vas jednako, bio to pozitivni ili negativni dio, pa se zato s tim nemojte opterećivati.

I to vam je jednofazni izmjenični sustav. A kako je ljudska mašta neograničena, ljudski rod se nije zaustavio na jednofaznom već je istraživao dalje i našao primjenu za višefazne sustave: dvofazne, trofazne, šesterofazne.

A one lokomotive jesu izmjenične, ali pomalo, korak po korak dok ne dođemo do onoga kako voze lokomotive.

______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Postaj by Miha on ned 20 vel 2011 - 21:26

Pfaff je napisao/la:
Miha je napisao/la:.,. a izmjenične su one koje mjenjaju 50 puta u sekundi tj. imaju frekvenciju od 50 Hz-a i sinusnog su valnog oblika (najčešće). Jedna takva promjena se zove period a traje 20 ms.
A što je s onim trofaznim lokomotivama na 16 i pol herca (ili tako nekako). Te nisu izmjenične?

Naravno da jesu. Ja sam gore naveo samo primjer s kojim se najčešće susrećemo a to je u našem domaćinstvu. Trofazne mreže nisu ništa drugo nego 3 x jednofazne uz mali dodatak a to je da su te tri faze u trofaznim mrežama fazno pomaknute za 120 stupnjeva. U trofaznim mrežama postoje dvije vrste napona a to su linijski i fazni. Linijski napon vlada ako uzmemo mjerni instrument voltmetar i mjerimo napon između dvije faze, a fazni ako mjerimo između jedne faze i nul vodića. Linijski iznosi (u domaćinstvu) 400 V a fazni 230 V tj. fazni je u odnosu na linijski manji za korijen iz 3.Formula bi bila Uf = Ul/korjen iz 3. Dalje što će vjerojatno kolega dalje detaljno kao i dosad opisati je pokretanje jednofaznih pa i višefaznih motora a i generatora što je bitno za naše lokomotive na električni pogon.

Eto toliko za sada, ja sad idem pomalo učiti za usmeni iz kolegija Mjerenja u Elektrotehnici ....

Miha

Broj postova : 576
Age : 26
Lokacija : grad Đakovo (Croatia)
Registration date : 13.12.2008

[Vrh] Go down

Re: Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Postaj by NP-549 on ned 20 vel 2011 - 22:22

Men je oduvijek fascinirala ona zvjezda / trokut. Jedno je za ovo, drugo za ono i bez problema se prebaci, ali to je već druga sfera elektrotehnike.

NP-549
Moderator
Moderator

Broj postova : 1900
Lokacija : Hreljin
Registration date : 15.03.2008

[Vrh] Go down

Re: Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Postaj by gaspa on pon 21 vel 2011 - 8:48

Nije, nije - ali dobro da si spomenuo, da ne propustim taj primjer kad počnemo s regulacijom.

______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Postaj by Miha on pon 21 vel 2011 - 9:56

NP-549 je napisao/la:Men je oduvijek fascinirala ona zvjezda / trokut. Jedno je za ovo, drugo za ono i bez problema se prebaci, ali to je već druga sfera elektrotehnike.

To je najbitnija stvar kod trofaznih elektromotora. Riječ je o tome da je kod zvijezde : Uf = Ul/korijen iz 3 ; If = Il dok u spoju u trokut stvar je obrnuta : Ul = Uf ; If = Il/korijen iz 3. Uglavnom veliki trofazni motori (veće snage) da bi se pokrenuli na našoj mreži od 400 V moraju prvo dok se ne zalete biti spojeni u zvijezdu a onda nakon zalijetanja u trokut. To je iz razloga zato što motor u spoju zvijezda vuće 3 puta manju poteznu struju. Da to ne napravimo naši automatski osigurači bi u vrlo kratkom roku izbili, dok bi rastalni izdržali neko vrijeme jer motor pri samom startu povlaći višestruko veću struju od nazivne. Inače na svakom motoru na natpisnoj pločici pišu bitni nazivni podaci o brzini vrtnje, struji, naponu, načinu spajanja....

Miha

Broj postova : 576
Age : 26
Lokacija : grad Đakovo (Croatia)
Registration date : 13.12.2008

[Vrh] Go down

Re: Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Postaj by Pfaff on pon 21 vel 2011 - 10:04

Nema spoj u korijen?

Dečki, olakšajte malo - nije li ovo trebalo biti pojašnjenje za nevježe, a ne seminarski rad?

______________________________________
Količina inteligencije na svijetu je konstantna,
jedino se povećava broj ljudi.




Sunger meteo

Pfaff
Administrator
Administrator

Broj postova : 8068
Age : 68
Lokacija : Rijeka
Registration date : 17.03.2008

[Vrh] Go down

Re: Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Postaj by gaspa on pon 21 vel 2011 - 10:44

Ono zadnji put smo se počeli uvaljivati u višefazne sustave... Dakle, ovako stoje stvari. Kad je čovječanstvo izmislilo (odn. otkrilo) izmjeničnu struju, a rekli smo da je to struja promjenjivog smjera i vrijednosti (samo što mi to ne primjećujemo), pokušalo ju se još bolje iskoristiti. Pa je uz onaj smotak u generatoru dodan još jedan. Pa još jedan. Ali su malo drukčije razmješteni, malo su pomaknuti jedan u odnosu na druge. To je onda rezultiralo da onaj magnet koji im se okreće u sredini u svakom od njih pobudi struju, ali ne u isto vrijeme. Dobili smo trofazni sustav, sustav s 3 strujna kruga u kojima struje u razno vrijeme postižu maksimalne vrijednosti i u različito vrijeme mijenjaju smjer. Kad se to sve lijepo uredi i te žice postavljene u krug međusobno pomaknu za trećinu kruga, dobijemo trofazni sustav kakav koristimo u praksi. Ali – ni to još nije sve. Glavna je fora da se sva tri povratna vodiča mogu zamijeniti jednim (imamo uštedu na žicama, a da nismo smanjili količinu energije koju predajemo), pa dobijemo sustav s 4 žice: 3 fazne i 4. – nulu, koja se tako zove zato jer je uzemljena.

Potrošači koje imamo doma su jednofazni potrošači (motori, žarulje, grijalice, zabavna elektronika...). Ali ima i trofaznih potrošača (motori, peći) koji se koriste u industriji. Tu se tek pokazuje prednost trofaznog sustava jer za njihov rad ne treba ni ona 4. žica – dovoljne su samo 3 fazne, a da sve ipak besprijekorno radi. Kako? Stoga jer vrijednosti struje nisu u svim žicama iste ispada da ista struja po jednoj žici dođe a po druge dvije ode i tako u krug.

U praksi ipak imamo četverožični sustav jer se iz tog trofaznog sustava (sve elektrane su trofazne!) napajaju svi jednofazni potrošači (koristi se neka od triju faza i ona zajednička nula). Pritom je važno da opterećenje svih faza bude slično i ravnomjerno – u protivnom dolazi do nesimetrije u sustavu i nestanka struje.

Trofazni potrošači (motori) konstrukcijski su različiti od jednofaznih. Jednofazni motor možemo priključiti na trofazni sustav (na bilo koju fazu tog sustava) ako ima nulu. Možemo ga priključiti i na dvije faze ako je projektiran da to izdrži (jer napon između dvije faze je u našem elektroenergetskom sustavu 400 V). Trofazni motor ćemo malo teže priključiti na jednofazni sustav. Može se, ali vam treba još nešto materijala i znanja pa je bolje da se toga okanete.

Sad smo već počeli spominjati (elektro)motore. Ali prije njih još dva zanimljiva uređaja: zavojnica (prigušnica) i kondenzator. Zavojnica je uzduž zamišljene osi kružno smotana žica. Kondenzator je uređaj koji u sebi može pohraniti energiju, nešto kao baterija, ali kratkotrajnije. Istosmjerna struja prolazi kroz zavojnicu kao nož kroz meki sir, ali ne može proći kroz kondenzator. Izmjeničnoj struji zavojnica predstavlja problem (otpor) a kroz kondenzator prolazi kao da ga nema. Pun čuda je taj svijet elektrotehnike.

Već smo pokazali važnost zavojnice u stvaranju magnetskih polja. Osnova je transformatora, a dosad ste valjda zaključili da je i osnova motora (jer stalno smo pričali o nekim smotanim žicama). Inače, zavojnica je vječiti oporbenjak, protivi se svim promjenama, pa tako i ne dopušta da kroz nju prođe (izmjenična) struja kad se krug zatvori niti dopušta da se struja koja kroz nju teče prekine (nastoji se ponašati kao generator i proizvoditi struju), iako smo fizički prekinuli krug. Na kraju ipak uvijek popusti, ali se pritom dešavaju zanimljive pojave.

Rekli smo (ili nismo?) da je struja gibanje elektrona. A kako se oni gibaju kroz krutu žicu? Zamislite da se jednostavno guraju. A kod tog guranja dolazi do zagrijavanja. Tako je produkt istosmjerne struje toplina jer sve kroz što prolazi joj predstavlja otpor. I ta toplina predstavlja gubitke jer je beskorisna (osim u rešou). Kod izmjeničnih struja je stvar malo složenija jer, osim netom spomenutih gubitaka kao toplina, imamo i gubitke koje ne vidimo i koji su rezultat konfiguracije strujnog kruga. Bilo bi idealno da u krugu nema ni zavojnica ni kondenzatora, pa onda ne bi bilo ni tih gubitaka. Ali zavojnice i kondenzatori postoje, samo su neuku oku nevidljivi. To su transformatori, motori, rasvjeta... gotovo sve u nekim svojim dijelovima. Dobra je strana da ako u mreži ima jednaka vrijednost zavojnica i kondenzatora, gubici u njima se poništavaju, pa onda konfiguraciju mreže treba tako projektirati da ukupni gubici budu što manji – npr. uz motore fluo rasvjetu u tzv. kapacitivnom spoju i drugo. Energiju koja se troši u tim gubicima zovemo jalova energija (jer je potpuno beskorisna i ne može je se nikako iskoristiti), dok je ona druga radna energija (jer, osim što daje barem neku toplinu prolaskom kroz žice, pokreće i trošila - radi nešto).

Vratimo se malo na onaj rešo. Da radi na istosmjernu struju plaćali biste samo onu struju koja kroz njeg prođe i užari žicu. Kad radi na izmjeničnu struju troši je više – em grije kao i na istosmjernu, em – zbog smotane žice – ima i te jalove gubitke za koje ni ne znate, a koje će neko brojilo registrirati (nećemo ulaziti u tarifnu politiuku elektrodistribucije, no vi – srećom – doma ipak imate samo brojilo radne energije)

______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Postaj by Miha on pon 21 vel 2011 - 11:37

Svaka čast Gaspa na ovako iscrpnim i vrlo kvalitetnim postovima, nadam se da će netko iz ovoga i nešto naučiti... Wink

Miha

Broj postova : 576
Age : 26
Lokacija : grad Đakovo (Croatia)
Registration date : 13.12.2008

[Vrh] Go down

Re: Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Postaj by Miha on pon 21 vel 2011 - 11:39

Pfaff je napisao/la:Nema spoj u korijen?

Dečki, olakšajte malo - nije li ovo trebalo biti pojašnjenje za nevježe, a ne seminarski rad?

Što ovo znači : nevježe ? pitanje

Miha

Broj postova : 576
Age : 26
Lokacija : grad Đakovo (Croatia)
Registration date : 13.12.2008

[Vrh] Go down

Re: Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Postaj by Pfaff on pon 21 vel 2011 - 11:57

Miha je napisao/la:Što ovo znači : nevježe ? pitanje
Neuki, neprofesionalci, amateri... Ukkratko. neznalice van struke rolling on the floor

______________________________________
Količina inteligencije na svijetu je konstantna,
jedino se povećava broj ljudi.




Sunger meteo

Pfaff
Administrator
Administrator

Broj postova : 8068
Age : 68
Lokacija : Rijeka
Registration date : 17.03.2008

[Vrh] Go down

Re: Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Postaj by Miha on pon 21 vel 2011 - 12:02

Pfaff je napisao/la:
Miha je napisao/la:Što ovo znači : nevježe ? pitanje
Neuki, neprofesionalci, amateri... Ukkratko. neznalice van struke rolling on the floor

Hvala na pojašnjenju, nisam nikada čuo prije tu riječ.. Smile

Miha

Broj postova : 576
Age : 26
Lokacija : grad Đakovo (Croatia)
Registration date : 13.12.2008

[Vrh] Go down

Re: Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Postaj by gaspa on pon 21 vel 2011 - 12:44

A sad kad ste se upoznali (ili obnovili znanja) s osnovnim pojmovima i uvažili činjenicu da struja koju iskustveno opažate ima i neku znanstvenu podlogu, i da se ponaša po nekim zakonitostima, možete se zapitati: kako se zaista proizvodi struja? Jer ova naklapanja o vrtećem se magnetu u snopu žica djeluje pomalo smiješno (ali je, u osnovi, ipak istinita).

Struja se ozbiljno proizvodi u generatorima. Po konstrukciji (odn. struji koju daju van) mogu biti istosmjerni ili izmjenični. Ako su izmjenični, onda mogu biti asinkroni ili sinkroni (te ćemo pojmove objasniti kad steknete dovoljno predznanja). Metodom pokušaja i pogrešaka te skupljanja iskustava na sceni su ostali sinkroni generatori a sve drugo je svrstano u perverzije za posebne slučaje. Dinamo na biciklu nije čak ni jedna od njih, jer ne proizvodi ozbiljnu stuju nego daj što daš, pa kakvo je - dobro je. Bitno da svjetli. Ili barem svjetluca.

Solarne ćelije (kao izvor struje) su još suviše mlade pa ćemo ih ostaviti po strani.

Na ovom svijetu postoji energija. Tj. sposobnost obavljanja neke radnje. Ima je u različitim oblicima. I uvijek je ima. Uvijek me fascinirala (pri čemu sam proklinjao i smotanog Alberta i ostale fizičare) znanstvena činjenica da kad se penjem uzbrdo raste moja potencijalna energija i da ne bih smio biti umoran jer nisam ništa izgubio (iako sam, po svom mišljenju, s isplaženim jezikom do poda – puf, pant – trošio zadnje količine energije koju je mogla nadomjestiti samo porcija piva a ne nadmorska visina).

Tako je i sa strujom. Bolje reći: s električnom energijom. Ona ne dolazi niotkuda već pretvorbom neke druge energije – mehaničke ili toplinske. Glavnina struje dobiva se iz elektrana: hidro-, termo- ili vjetro-. U svim slučajevima postoji neka mehanička sila (vode, pare ili vjetra) koja pokreće stroj – turbinu. Na osovini turbine nalazi se i generator pa se mehanička energija preko te osovine prenosi na generator i pretvara u električnu.

Generator, kao svaki rotacioni stroj (turbina, motor), ima dva dijela: pokretni rotor i nepokretni stator. Rotor generatora je magnet. U praksi se izvodi kao elektromagnet. S njim se okreće i magnetsko polje koje je proizveo i to polje u žici (namotu, pače namotima žice) u statoru izaziva struju. Čitava stvar djeluje kao pojačalo: relativno mala struja kroz elektromagnet rotora izaziva poveliku struju u statoru. Razlika u tom povećanju dobivene električne energije u odnosu na uloženu nadomještena je pretvorbom mehaničke energije s osovine.

Samo, kako dovesti struju na nešto što se okreće? Slično kao kako odvesti struju iz lokomotive na tračnice. Na rotor dovodimo istosmjernu struju s dvije žice. Namoti magneta spojeni su na 2 vodljiva prstena a na svaki od njih naliježe, preko ugljene četkice, jedna od tih žica. Tako su žice fiksne a četkice klize po prstenima i prenašaju struju. Moguća su i druga rješenja bez dovoda sa strane, ali rjeđa.

U praksi na rotoru ima više elektromagneta, jednoliko raspoređenih u krug. Tako svaki od njih stvara svoje magnetsko polje i za isti učin generator se može sporije okretati. Ako je samo jedan magnet, rotor se vrti brzinom od 3000 okreta u minuti. Ako su dva, brzina je 1500. Kod 3 je brzina 1000 (itd.). Naravno, rotor se vrti toliko brzo koliko ga pogonimo, ali da bi se dobila frekvencija od 50 Hz brzine moraju biti baš takve, a da bi bile baš takve, reguliramo dotok vode, pare ili vjetra. Prva dva slučaja možda i shvaćate, ali kako regulirati dotok vjetra koji puše kako puše? Zakretom lopatica turbine (onog propelera na vrhu stupa). Ideja kao i s jedrima na plovilu.

U svemu tome u elektranama postoje raznorazne i naizgled beskrajno složene regulacije, ali u osnovi je to – to.

Jedna zanimljiva regulacija je održanje frekvencije. Svojedobno smo spominjali ohmov zakon, pa sam rekao da nije uvijek tako. Kod rotacijskih strojeva će se primarnom pokazati električka snaga, a iz nje proizlaze ostale veličine. Osnovna je zadaća generatora davati snagu u mrežu. Ta snaga ovisi o priključenim trošilima. Kako se sve to zbiva? Generator se uvijek isto vrti a daje različitu snagu? Da. U početku nije priključeno ništa. Generator se vrti koliko treba. Onda ga opteretimo nekim potrošačem. Kao kad, recimo, bušilicom počnemo bušiti zid. Što se desi? Opteretili smo je i broj okretaja joj pada. Isto se zbiva i s generatorom koji nema mehaničko nego električko opterećenje. E, ali mi onda dodamo još malo vode (pare, vjetra) i sve se dovede u red. A što se desi kod rasterećenja? Ako naglo isključimo teret – generator pobjegne. Počne se vrtiti kao blesav, a to nipošto nije dobro. Zato brzo treba smanjiti vodu (paru, vjetar).

Ovo gore bi bio prikaz tzv. otočnog rada. Kad generator ima svoju vlastitu mrežu u kojoj nema drugih izvora. Ali, u energetskom sustavu je sve povezano, i ima puno izvora, pa događanja s generatorima kod promjene opterećenja u mreži nisu tako drastična. Ali ima slučajeva kad jedan generator zbog promjene brzine u odnosu na ostale postane motor, a ni to, bome, nije dobro, jer onda drugi moraju vući i njega.

Proizvedena struja transformira se na neki visoki napon i šalje u svijet. I to samo po tri žice (tri faze). Nule nema, ona je ostala u elektrani. Kako? Zamislite tri žice. Kako ih spojiti? Jedna mogućnost da se jednim krajem sve žice spoje skupa. To zovemo spoj zvijezde. Trokraka je, kao mercedesov znak. Druga mogućnost je da se kraj jedne spoji na početak druge i tako u krug, i to zovemo spoj trokuta (iako su spojene više u krug nego u trokut). Sa svakog takvog spoja ili slobodnog kraja vodimo struju dalje za korištenje. Generatori imaju statorski namot u spoju zvijezde i ta zajednička točka, spoj sva 3 namota, je u elektrani uzemljena. I ostale su samo 3 žice za van.

Naponi se do krajnjih potrošača transformiraju i po nekoliko puta, a najmanje u zadnjoj trafostanici namoti prema potrošačima trebaju biti u spoju (uzemljene) zvijezde, kako bi se konačno opet dobila 4. žica koja je tako potrebna.

Što bi bilo da napravimo onaj drugi spoj? Dobili bismo ili izolirani sustav, što u konačnici ne mora biti loše, ili bismo bilo koju spojnu točku uzemljili i dobili čudo (koje bi uz određene uvjete čak i moglo biti iskoristivo). Izolirani sustav najsigurniji je sustav, puno bolji nego uzemljeni (iako ga naši elektrodistributeri ne šljive) a mus je za, recimo, operacijske dvorane. Budete li dobri i pažljivi... možda jednog dana...


Zadnja promjena: gaspa; pon 21 vel 2011 - 12:54; ukupno mijenjano 4 put/a.

______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Postaj by Pfaff on pon 21 vel 2011 - 12:48

Veliš, dovoljno predznanja... Oćel' na kraju bit neki pismeni pa da podijeliš diplome uspješnima? Pa upišemo u radnu knjižicu pa nam bude lakše zaposlit se?

Inače, ovo postaje sve zanimljivije. Hvala Ti na trudu.

______________________________________
Količina inteligencije na svijetu je konstantna,
jedino se povećava broj ljudi.




Sunger meteo

Pfaff
Administrator
Administrator

Broj postova : 8068
Age : 68
Lokacija : Rijeka
Registration date : 17.03.2008

[Vrh] Go down

Re: Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Postaj by gaspa on pon 21 vel 2011 - 12:59

Diploma će vam bit kad ne poginete od struje. Ja sam osigurače prestao krpati kad sam nešto malo naučio o struji i shvatio (ne: čuo od drugih) što se može desiti kad ih krpam.

______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Postaj by gaspa on ned 7 kol 2011 - 1:08

A lijepo sam ja ono rekao da ću valjda nastaviti oko Nove godine, kad opet dobijem napad dobre volje. Ali, sad je trol zakuhao s mjernim jedinicama. Za ljude slabih živaca preporučam preskakanje ovog posta - nećete biti suviše intelektualno osiromašeni preskočite li ga, ali biste mogli dobiti noćne more ako ga čitate. Za one koji ostaju - onda:

napon se mjeri u voltima (V)
struja (točnije rečeno: jakost električne struje) se mjeri u amperima (A)
električna snaga se mjeri u vatima (W) i voltamperima (VA)
električna energija se mjeri u vatsekundama (Ws) i... (polako, da vas ne zbunim)

Praktično se široke mase susreću s jedinicom za električnu energiju kilovatsat (kWh) - to je tristotinešezdesettisuća puta veća jedinica od vatsata, tj. 1 kWh = 360.000 Ws

Ovo dalje nije nužno znati. Električni otpor se mjeri u omima (Ω). Suprotna veličina je električna vodljivost koja se mjeri u simensima (S).

Među tim osnovnim veličinama vrijede neke veze. Tako je napon jednak umnošku struje i otpora, pisano formulom:

U = I x R (dakle: volt = amper puta om)

(shvatili ste: napon se obilježava slovom U ili u, stuja s I ili i a otpor s R; velika slova vrijede za istosmjerne a mala za izmjenične veličine)

Ovo pišem da malo obeshrabrim one ponosne koji misle da znaju Ohmov zakon (to je ova formula gore - napon je umnožak struje i otpora). Ohmov zakon u biti izgleda ovako:

B = μ0 x H (zapravo, nešto ovako: B = μ0 H dx/dt )
(riječima: magnetska indukcija je umnožak apsolutne magnetske permeabilnosti i jakosti magnetskog polja) (mjerna jedinica je tesla)

Iz toga onda, kad se riješe neki integrali i uvedu pojednostavnjenja proizlazi ona prva, gornja, formula. Man'te se sad onog špigla, još mu nije vrijeme. Ni cijela dvorana ogledala vam ne bi pomogla. To sam naveo samo da vidite kako znanost o struji nije baš lako prikazati na jednostavan način, a da bude bar donekle točan.

Tako je i s onim vatima i voltamperima. Električna snaga je umnožak struje i napona. Snaga koju mi doživljavamo mjeri se u vatima. Stručno je zovemo radna (ili djelatna) snaga. Ali ima i snaga koju ne možemo doživjeti, snaga koja nam ne daje ništa korisno. Nju zovemo reaktivna (ili jalova) snaga. Nje ima samo u izmjeničnim sustavima. Zbroj (ali vektorski!) tih dviju snaga daje prividnu snagu. Ona se mjeri u voltamperima. Kakvo je sad pak to vektorsko zbrajanje? Zamislimo pravokutni trokut, s jednom velikom, vodoravnom katetom (koja predstavlja radnu snagu) i jednom manjom, uspravnom, prema gore ili prema dolje (koja predstavlja jalovu snagu). Hipotenuza (treća, najdulja stranica) tog trokuta je onda prividna snaga. Radna snaga nam daje toplinu. Jalova nam ne daje ništa. Nju imamo samo kod izmjeničnih struja a rezultat je onih zavojnica (ili induktiviteta) i kondenzatora (ili kapaciteta) u strujnom krugu. Pa se tako ukupna (prividna) snaga računa kao

S = U x I x cos φ

Ona se mjeri u voltamperima (VA) a jalova u smiješnim jedinicama VAr (voltamper reaktivno) - u praksi dolazi tisuću puta veća jedinica, kVAr. Sve to isto vrijedi za energiju, samo se množi s vremenom, a jedinici dodaje u teoriji oznaka sekunde, a u dobrom dijelu prakse sat (kWh, kVArh)

Prije nastavka teroriziranja pripomenut ću da doma plaćate samo potrošenu radnu energiju (kWh). Industrija plaća i onu jalovu.

Nakon lijepe vijesti da vas do kraja ubijem u pojam, ni otpor nije otpor. Ono što mi doživljavamo je otpor, a ono što stvarno postoji (ali samo u izmjeničnim sustavima i to zato jer struja ide amo-tamo pa onda tom svojom prividnom neodlučnošću sludi sve oko sebe) je impedancija (začudo, isto se mjeri u omima, tu nema reaktivnih gluposti, iako i za nju vrijedi ona trokutasta priča kao za snagu).

Učeno rečeno, impedancija Z: Z = R + jωL ili Z = R - jωC

Zasad, kao poanta, neka samo ostane: neke električne veličine naizgled je lako izračunati, ali te su vrijednosti samo orijentacione. Za točan rezultat treba više glavolomljenja. Primjer kojeg nećemo obraditi do kraja je:
Spojimo paralelno onu kockastu bateriju od 9 V i valjkastu od 1,5 V. Koliki napon daju ovakve udružene baterije? a) 9 V b) 10,5 V c) 7,5 V d) nešto četvrto
Ispravan je odgovor d). Neelektričarima se tolerira i a) iako je u biti pogrešan (ali ne pretjerano).

Danas nismo naučili ništa posebno. Osim da je elektrotehnika zeznuta znanost. A slijedeći ćemo se put pozabaviti nečim malo konkretnijim i uređajima iz svakodnevne prakse.

Što, vi bi rađe čitali neku temu iz političke ekonomije?

______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Postaj by gaspa on ned 7 kol 2011 - 1:43

Gle, ne da mi ni deset minuta za ispravak. Sad je narušena ispravnost i cjelovitost posta.

Nije B = μ0 ∫ H dx/dt nego B = μ0 ∫ dH/dx

(što vas je strašno prosvijetlilo, al' da mi neki ne prigovaraju...)

______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

Postaj by Sponsored content Today at 12:33


Sponsored content


[Vrh] Go down

Stranica 1 / 2. 1, 2  Next

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]

- Similar topics

Započni novu temu   Odgovori na temu
 
Permissions in this forum:
Moľeą odgovarati na postove.