Standardni autobusi

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

Standardni autobusi

Postaj by gaspa on pon 2 sij 2012 - 15:54

Obzirom da sam temu najavio, i dok sam još pri volji (zadnje odsustvo s foruma mi je dalo predaha), da vas malo upoznam sa Standardnim autobusima, onima s velikim S, koje, uostalom, i poznate, ali vjerojatno ne znate da su standardni, a još manje zašto su.

Nešto sam o tome započeo davno na ali će to jednog dana ubrajati u moje rane radove, dok sam još bio pomalo i nastrpljiv. A temu treba studiozno proučiti. Jer ima se i što.

Često se spominju, što rječju, što slikom, autobusi mercedes O 305. Ipak, ne treba ih dizati na neki poseban pijedestal, jer im uz bok stoje (doduše, nama manje vidljivi) isti, slični, a drugačiji autobusi. Büssing. Magirus-Deutz. MAN. Gräf&Stift.

A jeste li se ikad zapitali zašto ona razlika u prednjoj strani? Verzija sa zakrivljenim staklom nadsvođenim krovom (meni izrazito ružna) i ona druga, elegantno zaobljena?

O tome govori ova priča.

Kad s kritičarom pregledavam neke stare slike s domaćom autobusnom oldtajmer problematikom, onda je skoro na svakoj nešto drugo. Slično bi bilo i da pregledavamo europske slike. Da se sva ta nepregledna šarolikost poslijeratnih modela izbjegne, a ujedno da se vozačima, putnicima i održavateljima ponude jednaki uvjeti, ne glede na proizvođača vozila, u suradnji s njemačkim (a čijim bi?) Savezom službenih prijevoznika (VÖV) razvijena su dva modela Standardnog autobusa (VÖV autobusa) – gradski i linijski (regionalni) – koje su od 1968. do 2000. proizvodili razni njemački, a i drugi europski, proizvođači. Time se izuzetno pojednostavnilo snabdijevanje rezervnim dijelovima, a i održavanje je bilo jednostavnije, jer je osoblje moralo naučiti u osnovi samo dva tipa. Iz Njemačke su se ovi autobusi proširili i širom svijeta, a i brojni trolejbusi zasnivani su baš na njima.

Kako je poslije rata samo u Njemačkoj bilo daleko više proizvođača autobusa nego danas, VÖV je izradio smjernice s karakteristikama i tehničkim značajkama Standardnog gradskog autobusa. Među njima su dužina od 11 m s motorom straga, snage najmanje 12 KS po toni te raspored prozora: 7 kom po 1430 mm, dvokrilna vrata svjetlog otvora 1250 mm s dvije stepenice od po 200 mm do poda na visini 725 mm. Od samog početka autobus je koncipiran za samonaplatu, bez kondukterskog mjesta. Nasuprot stražnjim vratima (koja su pak smještena u sredini) bilo je mjesta za dvoja dječja kolica. Novina su bili držači sa signalnim tipkama za zaustavljanje. Pažnja se je posvetila mnogim detaljima, pa je tako bila određena čak i veličina površine za reklame. U listopadu 1966. VÖV je uredio proizvodni krug Standardni linijski autobus, uz suradnju FFG (Fahrzeugwerkstätten Falkenried) koji je prvi postavio kriterije za takav autobus s više prijaznosti za putovanje, opsluživanje (vožnju) i održavanje, pri čemu se standardiziranje prvenstveno odnosilo na karoseriju, njezinu opremu i električne uređaje i instalacije. Pri donošenju konačne odluke o visini poda (od tla), vozačkog mjesta i nereflektirajućeg vjetrobranskog stakla pripomogli su svojim istraživanjima i razni instituti. Dogovor o prihvaćanju takvog autobusa sklopilo je 10 proizvođača.

Vozila su bila po svojim dimenzijama i unutrašnjem rasporedu jednaka, dok su motori i prednja strana (maska) ovisili o proizvođaču (Büssing, Magirus-Deutz, Daimler-Benz, MAN, Ikarus), pri čemu je od ujednačenih rješenja osamljeno iskakao Berliet.

Prve prototipove standardnog linijskog autobusa predstavili su 1967. Büssing, Magirus-Deutz i Daimler-Benz. Predviđena je bila i za jedan prozor kraća inačica, duljine 9,75 m. Proizvodili su je do početka sedamdesetih Büssing (BS100) i Magirus-Deutz (170S10H). Osmišljena je i zglobna verzija koju su na raznim šasijama proizvodili (vidi onu nedavnu raspravu u Autobusima prošlog stoljeća, tko se ima nazivati proizvođačem) Göppel i Vetter. Posebno su zanimljive jednoipolkatne inačice Ludewiga i Vettera koje, zbog takve, gotovo niskopodne izvedbe stražnjeg dijela, nisu mogle imati motor straga već u podu, naprijed, što je taj pod povisilo zahtijevajući i treću stepenicu. Takav smještaj motora preuzeo je i Magirus-Deutz u svom modelu 170S11M (ono M znači Mittelmotor, motor u sredini), koji je imao i troja vrata.

1972. razvio je Gaubschat Fahrzeuge (Berlin) autobus na kat s pogonom straga, a prema VÖV smjernicama. Bio je to MAN SD 200, poluniskopodan (400 mm), kojeg je karoserirao berlinski Orenstein&Koppel, a kasnije i Thyssen Waggon-Union.

Licencno su Standardne autobuse proizvodili Gräf&Stift (šasija) i Steyr (karoserija) u Austriji (pod imenom Gräf&Stift, Gräf&Deutz i Gräf/Steyr), Heuliez (na šasiji mercedes) i Berliet/Renault u Francuskoj, Jelcz (zanimljivo: licenca Berliet) u Poljskoj, Pegaso (licenca MAN) u Španjolskoj i MANAS u Turskoj i tu su već bila neka mala odstupanja (Gräf&Stift nije imao motor straga nego je tamo bila putnička platforma)

Prvi zglobni autobus sa stražnjim motorom bio je 1978. Mercedes O 305 G (upravljanje zglobom osmislio je FFG) i to je bio prvi model koji je Daimler-Benz proizvodio u cjelini, bez suradnje vanjskih karoserista (odgovor na pitanje iz teme O 317), a slijedio ga je Magirus-Deutz korištenjem pogona preko kardanske osovine kroz zglob do druge osovine. MAN-ove zglobnjake proizvodio je i dalje Göppel, s istim rješenjem pogona kao i Magirus-Deutz.

Sredinom sedamdesetih predstavio je VÖV promišljanja o nasljedniku VÖV autobusa prve generacije. Trebalo je poboljšati informacijske uređaje, povećati sjedeći dio (što će za posljedicu imati produljenje vozila) a posebno poboljšati stanje u ulaznom dijelu (umjesto povišenja poda i dodavanja stepenice smanjeni su kotači, što je kasnije ipak modificirano, a pod je došao na visinu 710 mm uz stepenice od 195 mm). Motor je trebao imati najmanje 240 KS. Prvi prototip napravio je FFG, a slijedili su ga početkom osamdesetih Daimler-Benz, MAN, Auwärter Neoplan, Kässbohrer Setra i Magirus-Deutz. Prototip zglobnjaka 2. generacije napravio je MAN. Od 1984. počinje serijska proizvodnja u MANu (SL 202), Daimler-Benzu (MB O 405) i Auwärter Neoplanu (N 416). Daimler-Benz razvio je i gradio zglobne autobuse s pogonom na 3. osovinu (O 405 G). Waggon-Union pozabavio se dvokatnicom na MAN šasiji (MAN SD 202). Magirus-Deutz, Kässbohrer Setra i Büssing nisu više mogli držati korak, prvenstveno zbog vlasničkih promjena i time uvjetovanih zaokreta u proizvodnji. Kässbohrer Setra je ipak razvio s karoseristom Göppelom za sebe jedan primjerak 2. generacije pri čemu su njegova daljnja nastojanja bojkotom grubo spriječili proizvođači motora Daimler-Benz i MAN. Odgovor Kässbohrera bio je razvoj modela S 215 SL (gradski) i S 215 UL (regionalni) iz serije 200 s elementima Standardnog autobusa, pri čemu je S 215 UL postao jedan od najomiljenijih međugradskih autobusa u osamdesetim i devedesetim.

Midibusevi su također uzeli u obzir dio smjernica 2. generacije, iako su bili kraći (Neoplan N 4007, MAN SM 152), pa čak i manji (Mercedes-Benz O 402).

Prva generacija Standardnih autobusa (SL I)
Büssing: Präfekt 11 Standard, Präfekt 13 Standard, Präfekt 14D Standard, BS 100 V, BS 110 V, BS 110 V SL, BS 117 SÜ
Magirus-Deutz: M 170 S 11 H, M 170 S 10 H, M 170 SH 110, M 200 SH 110, M 230 SH 110, M 260 SH 110, M 260 SH 170, M 230 L 117. M 260 L 117
MAN: 750 HO-SL / SL 192, SL 200, 890 SG / SG 192, SG 220, SG 240 H, SG 280 H, SD 200, SÜ 240
Mercedes-Benz: O 305, O 305 G, O 305 OE, O 307
Gräf/Steyr: LU 200 M11, GU 230/54/69/A1
Ikarus 190
Heuliez: O 305, O 305 G
Berliet / Renault: PR 100 (više raznih izvedbi), ER 100, PR 180

Druga generacija Standardnih autobusa (SL II)
MAN: SL 202, SG 242, SG 242 H / SG 282 H, SG 292 / SG 312 / SG 322, SM 152 / SM 182 (Midibus), SÜ 242
Mercedes-Benz: O 405, O 405 G, O 407, O 402 (Midibus šasije NAW a karoserije Göppel)
Auwärter Neoplan: N 416, N 416 SÜ, N 4007 SL II (Midibus)
Kässbohrer Setra Ü 80 (prototop proizveden u Göppelu)
Magirus-Deutz 240 L 118 (samo prototip)
ÖAF - Gräf & Stift GS LH 240 M11


O međugradskima ćete saznati nešto više u slijedećem nastavku. U nastavku nastavka vidjet ćemo kuda ide (zapravo, kuda je išao) ovaj (autobusni) svijet. A slikovni prilozi slijede u jednom od nastavaka. Kad prihvatite teoriju moći ćete prijeći i na praksu.

______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Standardni autobusi

Postaj by Pfaff on pon 2 sij 2012 - 16:40

Bog te, koja zbrka (ali izvanredno napisan prikaz)

______________________________________
Količina inteligencije na svijetu je konstantna,
jedino se povećava broj ljudi.




Sunger meteo

Pfaff
Administrator
Administrator

Broj postova : 8068
Age : 68
Lokacija : Rijeka
Registration date : 17.03.2008

[Vrh] Go down

Re: Standardni autobusi

Postaj by gaspa on uto 3 sij 2012 - 10:21

E, to mi je i bila namjera. Prikazati zbrku (i izvanredno je napisati mrgreen ). A poslije će se na slikama vidjeti kako je sve jednostavno ispalo. Naravno, bit će i dalje entuzijasta koji će živo raspravljati u kojem je slučaju katadiopter okrugao, a kad je četvrtast.

Inače, tekst sam nastojao maximalno reducirati a da još uvijek većini bude razumljiv. Možda će mi oni koji imaju izravne veze s autobusom kao sredstvom rada zamjeriti da nisam istaknuo rješenje bloka elektrike s lijeve strane vozačkog sjedala i druge detalje, ali... postoje opširni tekstovi, koje je teško i prepisati, a kamoli još i prevesti. Zato toliko koliko je.

______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Standardni autobusi

Postaj by gaspa on uto 3 sij 2012 - 11:35

Ajmo mi dalje, dok sam još raspoložen (Pfaff mi je malo podigao ego).

Nakon pozitivnih iskustava s gradskim VÖV autobusom iskazan je i zahtjev za ujednačenim međugradskim autobusom (Standard-Überlandbus, po domaće StÜLB). Nove smjernice za takav autobus izradili su njemački potencijalni veliki korisnici: željeznice (državna i privatne), pošta i udruženje prijevoznika. Taj autobus bio je duži od VÖV autobusa (11,7 m), s 53 sjedišta i razmakom redova 720 mm, višeg poda (900 mm) ispod kojeg je bio prtljažni prostor, s krilnim vratima otvarajućim se na vanjsku stranu i zaobljenom prednjom stranom. Svoje prototipove po tim smjernicama predstavili su 1972. Büssing, Magirus-Deutz, MAN i Daimler-Benz. Pri kasnijoj serijskoj proizvodnji otpao je jedan proizvođač – Büssing je, naime, preuzet od MANa.

Na osnovi StÜLBa Magirus-Deutz proizveo je kombi L 117 P, s povišenim prtljažnim prostorom i jednokrilnim vratima iza zadnje osovine (umjesto vratiju u sredini). L 117 je općenito proizvođen u mnogim inačicama, pa i kao turistički autobus (npr. u izvedbi Voll ili talijanskog Padane). Onda su si proizvođači dali na volju poigrati se s dizajnom, što se ogledalo u šarolikosti vratiju, a MAN je na gradskim modelima ružnjikavu VÖV prednju stranu zamijenio dopadljivijom StÜLB izvedbom. Primjer tog dizajna je riječki karampanko 412 i braća mu.

1979. je, opet u FFG-u, proizveden prototip 2. generacije međugradskog autobusa, pod kodnim imenom Ü80. Od gradske 2. generacije (oznake SL II) razlikovao se po dužini (11.810 mm), manjom pokaznicom odredišta vožnje, krilnim vratima otvarajućim se na vanjsku stranu (prednja su bila jednokrilna) i udobnijim sjedištima. Visina poda bila je 760 mm sprijeda i 860 mm u sredini, s dvije stepenice 190 mm odn. 240 mm. Serijski su ih proizvodili Daimler-Benz (Mercedes-Benz O 407) i Auwärter Neoplan (N 416 Ü) dok je MAN nastavio s proizvodnjom 1. generacije StÜLB (SÜ 240) još do 1989. a od 1987. proizvodio je istovremeno i na Ü80 prototipu zasnovani MAN SÜ 242 koji je kasnije u potpunosti zamijenio SÜ 240. Magirus-Deutz, preuzet od Iveca 1975. napravio je još prototip 2. generacije, 240 L 118, a svoju proizvodnju u Njemačkoj u potpunosti je ugasio 1982. I Kässbohrer je, zbog već spomenutog bojkota, napustio daljnji razvoj ovog projekta, zamijenivši ga s modelom Setra S 215 UL.

Što je bilo dalje?

Dolazak niskopodnih autobusa u devedesetim najavio je kraj ere Standardnih autobusa. Posljednji Standardni autobus sišao je s proizvodne trake mannheimskog Mercedes-Benza 2001. MAN je svoju proizvodnju (SL 202) u Njemačkoj zaustavio 5 godina ranije. I na ulicama Standardni autobusi bivaju sve rijeđi a zamjenjuje ih opet šaroliko društvo raznovrsnih modela. Autobusi druge generacije dalje su razvijani individualno (npr. Auwärter Neoplan 4014F, Mercedes-Benz O 405 N i MAN NL 202), a ne više pod zajedničkim okriljem (stoga je pogrešan za njih ponekad korišteni naziv VÖV III), međutim, i dalje su zadržali određene sličnosti.

Gradski autobusi na kat 2. generacije (MAN SD 202) vizualno su jako nalikovali prizemnim SL II autobusima ali je glavna konstruktivna razlika bila u njihovoj niskopodnosti. Razlike kod kasnijih modela već su bile tako velike da se nasljednik, MAN ND 202, više nije ubrajao u Standardne autobuse. U ondašnjem međugradskom prometu Standardni autobusi na kat nisu imali udjela.

Slikovni prilozi u slijedećem nastavku.

______________________________________
Autobus je vozilo koje ide dvaput brže kad trčiš za njim nego kad si u njemu

gaspa
Administrator
Administrator

Broj postova : 2380
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008

[Vrh] Go down

Re: Standardni autobusi

Postaj by novi_shef on uto 3 sij 2012 - 12:55

Svaka čast na ovome, nešto sam od toga znao, a većinu ne.

Jedino mi nije pretjerano jasno, zašto su se i proizvođači van Njemačke uključili u to; valjda im je bilo jasno da se na D tržište neće moći tako lako probiti.

Koliko znam, jedna od država uz Njemačku koja je imala jako puno VÖV vozila domaćih karoserista je Španjolska.

Evo jedne sličice. Na temelju podvozja MB O405 napravljen Hispano-Carrocera (danas Tata-Hispano) VÖV2, vlasništvo Tuzsa Zaragoza:




novi_shef
Moderator
Moderator

Broj postova : 1179
Age : 44
Lokacija : Rijeka
Registration date : 29.02.2008

[Vrh] Go down

Re: Standardni autobusi

Postaj by Sponsored content Today at 8:51


Sponsored content


[Vrh] Go down

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]

- Similar topics

 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.