Pomorske nesreće

Stranica 3 / 3. Previous  1, 2, 3

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

Lijepo nasukavanje u Messini

Postaj by borna on uto 27 lis 2015 - 21:23


Više podataka je na Linku

borna
Moderator
Moderator

Broj postova : 3707
Lokacija : zagreb
Registration date : 16.11.2010

[Vrh] Go down

Brod prepun turista zabio se u rivu u Jelsi: 'Ljudi su vrištali

Postaj by borna on čet 28 srp 2016 - 17:09

Straašna pomorska nesreća se dogodila jutros ( lud od smijeha )

Jutros oko 11 sati u Jelsi na otoku Hvaru, izletnički brod "Makarski Jadran" udario je kod pristajanja u rivu. Brod je u vrijeme udarca bio prepun turista, od kojih je većina sjedila na palubi i mirno ručala.
Čitatelj Matija, čija je kuća odmah poviše rive, rekao nam je kako je udarac broda u rivu glasno odjeknuo te kako se odmah potom čulo razbijanje tanjura i čaša s palube. Čitateljica Irena potvrdila je kako je udarac bio strašan te da se glasno čuo.
Šetala sam rivom i vidjela brod kada je ulazio u luku. Nakon što se začuo udarac, ljudi su počeli vrištati - rekla je Erna.
Na svega tridesetak metara od rive nalazio se naš čitatelj Zvonko koji nam je ispričao kako je mislio da će ljudi od siline udarca popadati u more.
Pretpostavlja kako je uzrok sudara tehnički kvar.
Vidi se veeliko oštećenje na brodu i rivi, zaista je straašno! cold


- Vjerojatno mu je pukla sajla od gasa ili tako nešto slično - zaključio je Zvonko. hm
/24sata.hr/

borna
Moderator
Moderator

Broj postova : 3707
Lokacija : zagreb
Registration date : 16.11.2010

[Vrh] Go down

Re: Pomorske nesreće

Postaj by leteči vlak on čet 22 ruj 2016 - 21:00

On September 19, the 63 meter long, 2061 dwt cargo vessel Murat Hacibekiroglu 2 sank in the Mediterranean Sea between Cyprus and Alanya, Turkey. The Murat Hacibekiroglu 2 was en route to Asian Cemento from Iskenderun when it sprung a leak in the engine room. The water ingress could not be controlled and the vessel developed a list. The cargo vessel sent out a distress call and the 10 crew abandoned ship into the vessel’s life raft. Authorities requested nearby vessels to assist with the container ship Electra A responding. The Electra A arrived on scene and rescued all 10 crew. No reports of injuries. The Murat Hacibekiroglu 2 continue to flood until it rolled over and sank.

Reports state the vessel had been detained in 2008 for safety violations and suffered a severe list in 2014.

Link sa videom potonuća: http://www.shipwrecklog.com/log/2016/09/murat-hacibekiroglu-2/

Koper, 29. 12. 2014:


leteči vlak

Broj postova : 836
Age : 23
Lokacija : Lost Heaven
Registration date : 21.01.2010

http://www.shipspotting.com/gallery/search.php?search_uid=81476

[Vrh] Go down

Re: Pomorske nesreće

Postaj by LLeon on sub 26 stu 2016 - 9:09

sali je napisao/la:Putnički parabrod "Barun Gautsch"

Otvoreno more ispred Rovinja,13.08.1914 god.



Na prvoj stranici teme u salijevom postu možete pročitati priču o ovom brodu. Sada malo "materijalnih dokaza" sa broda.
 
U Galeriji palače Fritzi Lošinjskog muzeja otvorena je gostujuća izložba Povijesnoga i pomorskog muzeja Istre „Baron Gautsch – prva žrtva Prvog svjetskog rata u Istri (1914. – 2014.)“, autorice Katarine Pocedić. Izložba je otvorena od 10. studenoga 2016. pa sve do 9. prosinca 2016.
http://www.muzej.losinj.hr/izlozba/baron-gautsch-prva-zrtva-prvog-svjetskog-rata-u-istri-1914-2014

Baron Gautsch se nalazi na dubini od 28 do 40 metara i jedna je od najatraktivnijih ronilačkih lokacija na Jadranu

Nekoliko fotografija sa izložbe:

Tvornička pločica


Brodski feral i komunikacijska cijev


Izložba je koncipirana tako da se 111 predmeta (nisam brojao, tako stoji u službenoj najavi) smijesno  nalazi u staklenim vitrinama između kojih su panoi sa povijesnim crticama  i fotografijama broda. U sredini prostorije je televizor sa kojem se vrti film o brodu.


To je taj film:


Baron Gautsch na navozu


Detalj unutrašnjosti, nekada


Detalj unutrašnjosti, sada


Moreplovnica, ili da se bolje razumijemo: travel permit.


Razni predmeti sa broda








Pribor za jelo gladan


Pribor za pi-pi i ka-ka icon ser

______________________________________
Kome se žuri nek ide pješke!

LLeon
Moderator
Moderator

Broj postova : 2457
Age : 38
Lokacija : R1J3KA
Registration date : 01.03.2008

[Vrh] Go down

Re: Pomorske nesreće

Postaj by sali on čet 26 sij 2017 - 23:43

dubrovniknet hr je napisao/la:

Prva i najveća katastrofa u dubrovačkom parobrodarstvu.

Na današnji dan orkansko nevrijeme potopilo parobrod "Daksa"



Na današnji dan, 26. siječnja 1930. godine, dogodila se prva katastrofa u dubrovačkomu i najveća u hrvatskom parobrodarstvu. U vodama Atlantskog oceana, u priobalnom području Pirinejskog poluotoka vjetar orkanske snage podigao je goleme valove koji su se svom silinom, kao pomahnitali, nemilosrdno obrušavali na brod "Daksa" sve dok ga nisu svladali i gurnuli na morsko dno, u plavu grobnicu, pri čemu je poginula cjelokupna po­sada od 38 mladih pomoraca, prisjetio se u današnjoj emisiji Gradoplov Sebastijan Vukosavić, novinar Radio Dubrovnika.


Daksa je bila 1911. izgrađeni, čelični, 112 metara dug teretni parobrod "Dubrovačke parobrodarske plovidbe", jedan od najsuvremenijih i najvećih brodova u Hrvatskoj i u cijeloj Kraljevini Jugoslaviji. Na posljednje je putovanje isplovio 10. siječnja 1930. iz Gruža.  Ispratili su ih rodbina i prijatelji ne sluteći da su krenuli na put bez povratka.

Kad se "Daksa" otisnula iz gruške luke u prolasku pored Danača, sirenom je uzvratila pozdravima časnih sestara iz samostana franjevki od Bezgrešnog Začeća BDM, koje po tradicionalnom običaju zvonjavom zvona svoje crkvice žele dobro more svim brodovima. I dok je plovila između grada i Lokruma, posada "Dakse" dugim je zvucima brodske sirene otpozdravljala Dubrovčanima što su im mahali bijelim plahtama s terasa i prozora svojih kuća.

22. siječnja Daksa je prošla Gibraltar, a ciklona ju je zahvatila 26. siječnja oko 13 sati prije uplovljavanja u Biskajski zaljev. Zapovjedniku "Dakse" Vlahu Baletinu očito nije ostalo ništa drugo kad je teška srca u 13 sati i 7 mi­nuta po telegrafistu s Dakse poslao je pozi upomoć SOS. Dva sata poslije, u 15:19 opet su poslali poziv u pomoć i to je bio posljednje što se čulo s Dakse. Tek kada je izgubljena i posljednja nada da je itko od posade preživio, u Dubrovniku su od 9. do 13. veljače proglašeni dani žalosti.

Sve je bilo u ozračju crnine, a zastave na pola koplja za poginule. Tog 13. dana veljače u gradu je održana najveća javna komemoracija.

Brojni su gradovi postavili u stolnoj crkvi posmrtni odar koji su uresili pojasima za spašavanje s Dakse, brodski ferali, brodski konopi, zastave “DPP”, te prigodni epigrami i osmrtnice. Dubrovačka parobrodarska plovidba odredila je iznos od 300.000 dinara za pomoć obiteljima postradalih.

U hladnim vodama Atlantika smrtno je stradalo 38 članova posade parobroda Daksa. Oni su za sobom ostavili 18 udovica i 53 nejaka djeteta. I taj podatak govori kakav je težak udarac doživio pomorski Dubrovnik i hrvatsko pomorstvo uopće. Najveća katastrofa dubrovačkoga i hrvatskog pa-robrodarstva dogodila se bez svjedoka. Kako nitko od posade "Dakse" nije preživio, njezino potonuće zauvijek je ostalo oceanskom tajnom, podsjeća Gradoplov.

Priredio po zapisima: Đivo Bašić

Je li  "puknuo" parobrod "Daksa" 1930. godine?

G. Anđelko Tičić iz Velenja u Sloveniji poslao je 10. srpnja 2005. Pomorskom muzeju u Dubrovniku vlastiti pismeni zapis priče svog djeda, pomorca Petra Tičića (1897.-1969.) iz Povljane na otoku Pagu, te prethodno naveo neka objašnjenja teksta koji je "pokušao napisati bez vlastitih emocija", pa je stoga taj činjenični "tekst dosta suhoparan", ali u biti iznimno zanimljiv.

Jednom zgodom je g. Petar Tičić "jednog ljetnog dana 1929. godine" ponudio smještaj namjerniku koji je dolazio iz Vira do Povljane na Pagu koja onda nije imala gostionicu za smještaj, a zapravo je pomogao glavnom kirurgu i šefu bolnice u Sušaku dr. Marjanu Komljenoviću. Kasnije mu je dotični pomogao jer je djed rekao da je radio u tvornici, ali je posjedovao pomorsku knjižicu i imao želju za plovidbom. Evo kako je opisan njegov nesuđeni ukrcaj na "Daksu" (jer im je baš tada nedostajao ložač): "Djed se pripremio i pođe na brod kao što mu je rečeno. Ne sjećam se gdje je brod bio privezan. Po svemu sudeći morao je biti u pristaništu u Sušaku. Kad je djed došao do broda, počeo se penjati po stubištu. U jednoj ruci držao je valižu [putnu torbu], a drugom se primio za konopac - 'pašaman' [rukohvat]. Kad je prošao dio stepenica iz broda, netko glasno vikne: 'Je li ti svinjo, ne možeš se penjati da se ne držiš za pašaman?'. Djed pogleda prema vrhu stubišta i vidi na brodu dvije osobe u uniformama. Na ramenima su imale palete sa činovima. Djed upita: 'A tko ste vi?'. Jedan mu drsko odgovori: 'Kapetan! Što čekaš? Brže idi! Samo tebe čekamo. Krećemo." Djed odgovori: 'Ne, ne, kapetane! S takvim kapetanom ja ne idem na more. Doviđenja". Okrene se i spusti po stubištu na obalu. Čuo je još glasno dovikivanje: 'Vraćaj se, vraćaj se, moraš se vratiti...!' Djed ode ne obazirući se. ...U ono vrijeme je bilo teško zaraditi, zaposliti se i uzdržavati ženu i troje nejake djece".

Opet mu je dr. Komljenović pomogao nakon što mu je ovaj ispričao taj događaj, te se djed "poslije dva ili tri dana ukrcao na brod 'Tomislav'. Brod 'Tomislav' je navodno bio novi brod i imao je starijeg iskusnog kapetana. Nisam siguran da li je to bio kapetan Roko, kojega je djed često s divljenjem spominjao. Brod 'Tomislav' se u vrijeme brodoloma 'Dakse' nalazio ispred njega u blizini rta Finisterre. Bilo je strašno nevrijeme. Na brodu je sve škripalo i pucalo. Krivile su se i lomile zakovice. Djed je tvrdio da su se uspjeli spasiti jer je brod 'Tomislav' bio novi brod i jer su imali iskusnog kapetana.

U to vrijeme, kad su se na brodu 'Tomislav' sami borili s velikom olujom, dobili su poziv za pomoć s 'Dakse', koja je bila 10 milja vozeći u istom smjeru iza njih. Djed je tvrdio da je kapetan s broda 'Tomislav' radio-vezom razgovarao s kapetanom iz broda 'Daksa' i savjetovao mu (kao iskusni kapetan) neka okrene brod prema Vigu, te neka tamo pričekaju dok prođe nevrijeme. A tamo će moći stati na špagu, misleći pritom na zavjetrinu u zaljevu. U Vigu je tada našlo utočište puno brodova. Ujedno mu je rekao neka prilikom manevra pri okretaju pazi i da će im, kad se okrenu, valovi biti u krmu, a s nevremenom u krmu neće biti problema i lako će doploviti do Viga. Kapetan 'Dakse' je poslije rekao da se vraćaju (u Vigo) i da je sve u redu.

Poslije nekog vremena na brodu 'Tomislav' od 'Dakse' su ponovno primili poziv za pomoć. Odmah je bila uspostavljena radio-veza. Kapetan na 'Tomislavu' je začuđeno pitao što se događa i da li plove prema Vigu. Kapetan na 'Daksi' je odgovorio da su se okrenuli i da su pukli. Uspio je još samo poslati pozdrav. Poslije toga su veze bile prekinute. U tom trenutku su na brodu 'Tomislav' bili svjesni što se dogodilo. Koliko se sjećam, djed je bio prisutan tom razgovoru kapetana.

Djed je tvrdio da je brod 'Daksa' bio stariji brod i da nije izdržao manevar prilikom okretanja, te da je kapetan bio mlad i neiskusan za vođenje broda u takvim uvjetima. Govorio je da je kapetan 'Dakse', kad je okrenuo brod prema Vigu i kad mu je nevrijeme bilo u krmu, pogrešno ocijenio da se nevrijeme smiruje i da može okrenuti brod i nastaviti plovidbu. Brod 'Daksa' prilikom tog (drugog) manevra nije više izdržao i prelomio se.

Prilikom potonuća 'Dakse' stradao je sumještanin i djedov bliski susjed Ivan Škoda, koji je ostavio udovicu i dva sina Ivana i Josipa (ne sina i kćer, kao što je navedeno u dokumentima). Oba sina su već umrla. Djed je također poznavao drugog Pažanina, za kojega je znao reći da je imao lijepu rudastu kosu.

Djed je događaj u svezi broda 'Daksa' više puta sa žalošću spominjao. Bio je svjestan velike tragedije za sve koje je pogodila, te iznenađen tajanstvenim događajem koji mu je spasio život, za što je bio Bogu zahvalan".

Kako stoji u Pomorskom godišnjaku za 1929. godinu (str. 92-93), parobrod "Tomislav" (5387 BRT; 3272 NRT) bijaše izgrađen u Glasgowu 1928. i vlasništvo Jugoslavenko-amerikanske plovidbe d. d. (Split), a u Pomorskom godišnjaku za 1930. godinu (str. 110-111) stoji da se radi o istom brodu ponešto različitih tonaža (5411 BRT; 3249 NRT) u vlasništvu Jugoslavenskog Lloyda a. d. (Split).

Međutim, izgleda da parobrod "Tomislav" baš taj dan nije bio u blizini parobroda "Daksa". U brodskom dnevniku stoji da je p/b "Tomislav plovio iz Šibenika za "Dubrovnik II." (iliti Gruž) nakrcan raznim teretom 20.-21. siječnja 1930. U Gružu se nalazio 21.-23. siječnja 1930. godine, a 24. siječnja 1930. krenuo je iz Gruža za Buenos Aires - Rosario [de Santa Fé] / via Oran nakrcan raznim teretom jer su čekali brodske isprave iz Splita. Tako su 25. siječnja 1930. plovili prema Otrantu, a za nedjelju 26. siječnja 1930. stoji zapis: "Atmosfera promjenljiva kao također i vjetar. Plovi se na vidiku obale. Od 8-12 ujutro prošlo se tijesno Messine. Dalje se plovi uz obalu Sicilije. Momčad slobodna od stroja svetkuje nedjelju. Ponedjeljak 27. siječnja. Jaki vjetar j. III. k. sa uzburkanim morem. Vrijeme kišovito. Peru se paluba i rade se drugi obični poslovi. Utorak 28. siječnja. Slabo vrijeme. Jaki vjetar i uzb[urkano] more j. III. k. ne popušta, vidljivost slaba, česti nevremeni sa kišom. - Poslije podne vjetar okrenuo j. IV. k., ali je stanje atmosfere čisto. Brod valja i posrće. (Izvor: Brodski dnevnik za trgovački parobrod Kraljevine SHS upisan u kategoriju duge plovidbe po imenu "Tomislav" /15. VI. 1929. do 18. II. 1930./, Luka pripadnosti Dubrovnik, kap. Visko [Vicko] Šimunković, knj. 2, Državni arhiv Dubrovnik, str. 177-179). Zahvaljujem se gosparu Nikši Selmaniju, djelatniku Državnog arhiva u Dubrovniku, što mi je 28. siječnja 2010. u spektakularno brzom roku pronašao dnevnik(e) parobroda "Tomislav" (čak njih 13).

U smislu stradavanja "Dakse" zanimljiv je zapis događaja života pomorca (1923. godine i kasnije) uposlenog na ondašnjoj (prvotno Slobodnoj, kasnije Atlantskoj) plovidbi "Ivo Račić", pa tako u članku: Ilija Perušina, Uspomene iz mojeg mladenačkog pomorskog života, Hrvatska revija, god. XVII, sv. 1-2 (65-66), (Kolovoz), München, 1967, str. 85-86, stoji: "Na putovanju iz Rotterdama u Cardiff, u blizini otočja (hridina) Scilly, pred ulazom u kanal Sv. Jurja puhao je umjereni jugozapadnjak. Za 'Izvor', to je bio pravi ciklon. Strahovito se ljuljao i propinjao, te izgubivši moć upravljanja [posljedicom učinka vjetra i valova odraženog na izloženoj površini praznog broda, te neznatnog djelovanja kormila, prouzrokovanog smanjenom brzinom uslijed malo uronjenog i propinjanjem broda konstantnog i potpunog izlaženja vijka], usmjerio se prema hridinama. Ovo je jedna od najtežih nepogoda, osobito kada se brod nalazi u neposrednoj blizini kopna. U takvim slučajevima ništa ne pomaže ni stroj ni kormilo. Da tome doskočimo, morali smo nastojati uroniti dio broda, pretežno onaj krmeni, što je zahtijevalo mnogo vremena. Bilo je po noći, a vjetar nas je zanosio sve bliže hridinama. Dok smo punili krmeno skladište vodom, naš stroj je vozio najjače mogućom snagom natrag, da bi na taj način izbjegli hridine i upali u obližnju, od vjetra zaštićenu uvalu. Čitavo vrijeme su oko nas plovili engleski čamci za spašavanje, čudeći se, kako to da taj brod, plod njihove tehnike, nije u stanju oduprijeti se jednome tako umjerenom vjetru. U skladištu broj 2 se odkinula jedna željezna greda (potpirač), te strahovitom bukom, poput eksplozije bombe, udarila o dno istoga. Na zapovjedničkom mostu se otkinuše čelični konopi kojima je bila pričvršćena lednica, te skupa s njima, mesom, ledom i dijelom ograde, odletjela u more. U kuhinji iz pregrada izletješe lonci i poklopci. Kuhar, da ih spasi, poluobučen je uletio u kuhinju. Ulazeći, i u tmici, upao je u jedan veliki lonac, te skupa s njime letio s jedne na drugu stranu kuhinje bespomoćno zazivajući u pomoć. Umjesto da on spašava lonce, morali smo mi spašavati njega. Malo kasnije, jedva spasismo kormilara da ne uleti u more, kroz onu izgubljenom lednicom otvorenu ogradu. ...

Konačno, i skoro dotičući one hridine, sretno upadosmo u obližnju uvalu, i tu usidreni čekasmo bolje vrijeme. Na 'Izvoru' smo neprekidno živjeli uzbuđenih živaca i u stalnome pokretu, pa bilo radi privezivanja i pričvršćivanja pojedinih predmeta, ili pak, zalijevani valovima mora, vršili nadzor pojedinih mjesta i naprava: osiguranja, klinove, cerade nad zatvorima skladišta, lance i verige kormila, mjerili visinu prodrle vode i drugih, po sigurnost broda važnih predmeta. Radi teškog života na tome brodu, ljudi su se često mijenjali. Obćenito ga se nazivalo školskim brodom, a mi bi iz zavisti govorili drugima: 'Tko nije plovio na 'Izvoru', ne zna što je more'. Pa ipak boravak na tome brodu ostao mi je u najboljoj uspomeni".

p/b "Daksa " u plovu



Srdačan pozdrav !

sali

Broj postova : 1868
Age : 65
Lokacija : Zagreb
Registration date : 10.06.2008

[Vrh] Go down

Re: Pomorske nesreće

Postaj by Sponsored content


Sponsored content


[Vrh] Go down

Stranica 3 / 3. Previous  1, 2, 3

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]

- Similar topics

 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.